Bolje bliski susjed nego dalji rođak, kaže narod. A ipak, možda bolje i dalji susjed nego korona, misli Vlada koja je u izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predložila kaznu od pet do deset tisuća kuna za one koji će u svojem stanu okupiti više od deset ljudi, a čiju bi feštu, da bi se ona i sankcionirala, trebali organima reda prijaviti upravo susjedi.
– Policija neće postupati samoinicijativno, već po dojavama, kao i do sada – u slučaju buke, provale, nepredviđenih okolnosti... Policija sigurno neće uokolo tražiti izvore takvih zbivanja. Ali svi koji žele dobro hrvatskim građanima, takva će okupljanja prijaviti – rekao je ministar zdravstva Vili Beroš još početkom tjedna, a internet odmah poludio.
Instantno su se počele provoditi ankete “biste li cinkali”, a uz hashtag “prijavi susjeda” društvene mreže preplavile su fotografije iz Balkanskog špijuna, uz poruke Hrvata ministru Berošu da će se svakako odazvati njegovu apelu na tužakanje. Bit će tako lakše kontrolirati partyje jer, kako je objasnio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, “policija nikome neće upadati u stan” budući da je nepovredivost doma Ustavom zaštićena kategorija.
>> VIDEO Policija o najavljenom kažnjavanju građana koji krše epidemiološke mjere
– Nikome nije ni u primisli da se ovime uvodi represija, ali prilikom dojave, policija izlazi na teren, može se obratiti vlasniku stana, ali sigurno neće upadati u domove i brojiti koliko je ondje ljudi. Policija tako ne radi. Važno je da svi skupa djelujemo edukativno prema građanima koji možda još nisu svjesni opasnosti ove infekcije – pojasnio je Božinović kako će postupanje otprilike isto biti kao i kad susjed susjeda prijavi za glasnu glazbu i dreku, odnosno za narušavanje javnog reda i mira.
Policija stigne, pokuca vlasniku kuće ili stana na vrata i on ih dobrovoljno može pustiti u svoj dom jer, ako to ne učini, oni koji nas štite i služe, mogu se eventualno vratiti sa sudskim nalogom koji će im omogućiti ulazak u kuću ili stan. Ali kako to već funkcionira s javnim redom i mirom, slično će biti i ovdje, pojašnjavali su u Vladi, jer “ne treba policija ulaziti u stan da bi se uvjerila u glasnu glazbu i galamu”. I dok su se svi još pitali znači li to da kaznu od deset tisuća kuna možete platiti i ako na ručak u svoju peteročlanu obitelj pozovete, primjerice, sestru s mužem i petero djece, u Saboru je počela rasprava o izmjeni Zakona o zaštiti pučanstva, odnosno o uvođenju kazni za nenošenje maski i nedozvoljeno javno te privatno okupljanje.
– Od početka pandemije koronavirusa u svijetu je oboljelo više od 63,7 milijuna ljudi, dok ih je 1,5 milijuna umrlo. Kod nas, od 25. veljače imali smo gotovo 135 tisuća zaraženih, a broj smrtnih slučajeva blizu je dvije tisuće. U posljednjih osam tjedana stopa potvrđenih slučajeva raste, pozitivnih je 22 posto svih testova i jednostavno moramo djelovati. Ove odluke nisu političke, a ne predstavljaju ni ograničenje sloboda, one su tu kako bi se osigurao što brži oporavak nacije – “branio” je ovako ministar Beroš u Saboru kazne koje će se naplaćivati već od ovog vikenda, dok je predsjednik Sabora Gordan Jandroković gostovao na RTL-u i objašnjavao zašto on bi prijavio susjedovu feštu.
>> VEČERNJI TV Pitali smo građane podržavaju li nove mjere
– Biste li prijavili nekoga tko krade u dućanu? Prijavio bih jer smatram da je riječ o kršenju zakona, a u vezi s koronom posrijedi je i ugrožavanje zdravlja i života drugih građana. Takvim ponašanjem zaista možemo ugroziti zdravlje drugih osoba. Zar je vrijedno organizirati tulum, raditi feštu i napiti se, a to onda može prouzročiti da netko umre? Jako sam sada drastičan, ali upravo o tome se radi – objašnjavao je slikovito Jandroković koji nije jedini ovog tjedna jasno poručio susjedima da se paze.
I Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, kazao je HRT-u da bi okupljanje kod susjeda prijavio policiji jer bi to ugrozilo njega i njegovu obitelj. O tome da “znamo da su obiteljska okupljanja jedna od glavnih žarišta”, govorio je u Saboru i čelnik SDSS-a Milorad Pupovac koji je kazao da se kazne uvode kako bi se ljude odvraćalo od fešte, a ne sankcioniralo ih. Iako misli da su obitelji primarni prenositelji korone, familiju i partyje treba, veli, razlikovati.
– Ako su se obitelj ili bliski prijatelji okupili zbog nekog važnog događaja i netko to prijavi, njega treba sankcionirati. Ali ako se rade tulumi, to je neodgovornost – kazao je Pupovac.
Bi li on susjede prijavio ako njih 11 sluša glazbu, ali ne bi ako ih 20 samo razgovara, nije detaljno pojasnio. Oporba je, s druge strane, pomalo skeptična oko cijele te “cinkaj bližnjega svoga” situacije.
– Nisam sigurna da bismo trebali omogućiti zakon zbog kojeg se ljudi u zgradi više neće pozdravljati, nego će prisluškivati pred vratima ima li iza njih više od deset ljudi – rekla je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
Mostov zastupnik Nikola Grmoja kazao je da o zaštiti građana treba razmišljati, ali i da Vladi poziv ljudima da prijavljuju susjede jednostavno nije trebao. Zeleno-lijevi blok upozorio je da se o svemu trebalo razmišljati ranije jer se od posve otvorenog modela borbe protiv korone ušlo u posve restriktivan, a ono što je posebno mučilo Tomislava Tomaševića iz platforme Možemo te Peđu Grbina i Arsena Bauka iz SDP-a jest upravo diranje u ustavna prava građana. Nepovredivost doma zajamčena je najvišim pravnim aktom države i o zadiranju u to pravo trebala bi odlučivati, kažu, dvotrećinska saborska većina, a ne samo vladajućih 76 ruku. Govori o tome članak 17. Ustava, pojašnjavao je Peđa Grbin, a upravo taj članak, u najkraćim crtama, govori o tome da se slobode i prava određena Ustavom mogu ograničiti dvotrećinskom većinom ako je država u izvanrednom stanju.
>> VEČERNJI TV Pitali smo građane bi li se cijepili protiv koronavirusa
Da im ne trebaju ruke dijela oporbe, pojasnio je, pak, predsjednik saborskog kluba HDZ-a Branko Bačić jer prava se neće ograničiti na temelju članka 17., već članka 16. koji “izrijekom kaže” da se to može napraviti i “običnom većinom” ako je u pitanju zaštita zdravlja.
– Pa francuski premijer, primjerice, može dekretom zabraniti izlazak iz stana – kako Francuze oporba ne sekira objasnio je Bačić. A da nam pojasni po kojem će nam članku policija moći doći vidjeti imamo li deset ljudi u stanu i jesu li mjere u skladu s Ustavom, zamolili smo ustavnog stručnjaka s Pravnog fakulteta u Osijeku Matu Palića.
– Nepovredivost doma zajamčena je Ustavom, naravno. Ali u članku 34. isti taj Ustav propisuje mogućnost ulaska u dom bez naloga, odnosno policija to može napraviti radi izvršenja naloga o uhićenju, hvatanja počinitelja kaznenog djela, ali i radi uklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi. U ovom slučaju, ovo posljednje omogućuje im ulazak – govori nam Mato Palić, dodajući da i Zakon o policijskim poslovima i ovlastima također, kao iznimku od ulaska s nalogom, navodi zaštitu zdravlja. A što je s člancima 16. i 17. na koje se pozivaju oporba i vladajući, pitamo.
– Dosadašnje odluke, odnosno mjere koje je dosad donosio Nacionalni stožer, jesu unutar članka 16. Ustava. A kad je Ustavni sud, nakon parlamentarnih izbora u srpnju, odlučivao o zakonitosti odluka Stožera, kazao je da je na Saboru da odluči želi li odluke donositi po članku 16. ili 17. Aktivacija članka 17. značila bi dvotrećinsku većinu u parlamentu, što znači da vladajućih 76 ruku bez oporbenih 25 ne bi mogli donositi odluke o kaznama koje sad donose. A naravno da ne žele da im se opozicija petlja u ono što sami žele odrediti – objasnio nam je ustavni stručnjak pa dodao da će se oni koji budu željeli preispitati nove odluke, konkretno ograničenja u okupljanju ili, primjerice, zabranu rada za ugostiteljske objekte, moći obratiti Ustavnom sudu koji će onda reći je li sve u skladu s temeljnim pravnim hrvatskim aktom.
Što se, pak, vladajućih tiče, neće se, tvrde, ograničiti nikakve ustavne slobode.
– U ovom je slučaju to dosta jednostavno. Moja sloboda ide toliko daleko dok ne zadire u slobodu drugoga – što misli o susjedskom cinkanju obrazložio je HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner.
Budimo ono što jesmo, ne trebamo se mi u ništa pretvarati, to mediji futraju i pretvaraju.