Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Sto i nešto dana od uvođenja eura
Povratak na članak

Tko je kriv za rast cijena? Iako inflacija usporava, cijene nekih proizvoda divljaju

Stotinu dana od uvođenja europske valute pokazuje i da veći strah za budućnost trebaju imati proizvođači hrane nego potrošači

Komentari 11

MA
mari4ca
07:39 16.04.2023.

Inflacija je prvenstveno definirana količinom novca u opticaju . Kamate tu nisu bitne, kamate služe samo da zamaskiraju pravu stvar i da odvuku pažnju. Tri su faktora koji kreiraju novac iz ničega: a) centralne banke - kreiranjem rezervi iz ničega (10%) b) privatne komercijalne banke - kreiranjem novog kredita iz ničega (komercijalne banke moraju imati blagoslav centralne banke u obliku poštivanje regulacije) (40%) c) države - deficitom proračuna iz ničega (što veći deficit i slabija robna razmjena - slabija valuta) (50%) Kreiranje novca samo po sebi nije loše, čak je i poželjno, ako se novac plasira u razvijanje proizvodnje. Kreiranje novca je nepoželjno i loše po inflaciju, ako se koristi za financiranje potrošnje. Trenutno imamo namjernu kreiranu inflaciju , jer se tijekom covid krize, novac djelio šakom i kapom svim potrebnim i nepotrebnim , zatim dalje , jer se sada namjerno kreira svjetski rat i financira dotični, zatim dalje jer se sada daje novac za razvoj zelenih tehnologija odabranima, a istovremeno se blokira i ne financira razvoj fosilnih goriva , jer je eto tobože loše za planetu. Inflacija je potrebna jer paraziti ne žele otpisati dugove već nam se žele krvi napiti i uzeti nam resurse (energiju i zemlju). To što su godinama posuđivali državama uz negativnu kamatu ispada da je bio dobar poslovan plan, jer eto imamo kontroliranu vladu i ništa nam ne mogu. Ali što mi tu možemo, narodu je dobro, najbolje da se svatko pobrine za sebe kako zna i umije

VL
DU
Deleted user
08:30 16.04.2023.

Nije točno da su pojedini proizvodi : jaja,rotkvica,mladi luk poskupjeli od 60 do 100%. Tko kaže da ste te proizvode morali kupovati na tržnicama. Mogli ste ih kupiti i u trgovačkim centrima pa bi ih platili naviše 15do 25% u usporedbi na prošlu godinu. Te cijene mogao je svako provjeriti kao i šunku, sir, hren, koji u Konzumu, Plodinama, KTCu SPARu nisu bili bitno skuplji . Točno je da su male mesnice i trgovine voćem i povrćem neopravdano visoko digle cijene svom asortimanu.

VL
Avatar Mlečanka
Mlečanka
12:46 16.04.2023.

što se ovo događa u Hrvatskoj?...jedan capuccino košta 2.20€, dok je u Italiji samo 1.50€...kava u Hrvatskoj 1.60€, a u Italiji 1.10€...hej, pa vama je divljanje cijena izmaklo svakoj kontroli ...šokirat će se turisti kad dođu ovog lita 😱

VL
ST
sttipe
10:20 16.04.2023.

Čini mi se da je krupni kapital programirao UI, da preko pustih umjetnih nickova, piše komentare kakvi mu odgovaraju!! Ili smo baš toliko gl.pi, da kolektivno ne zaslužujemo preživiti...

VL
ST
sttipe
11:06 16.04.2023.

8 vrsta kovanica je pre malo!! Triba bar 15!! Pa kad se nađe po 2-3 od svake vrste da napune rusak, koji nosimo umisto novčanika. A gl.pi nizozemci ukinili promet kovanicama od 1, 2, i 5, centi, pod obrazloženjem da ništa ne vride!! Tako nešto ovdi nije moguće jer je planirano da se hrvate svede na razmjenu baš takvih kovanica, a da veće bidu za odabrane...

VL
Avatar Barba
Barba
09:20 16.04.2023.

Cijene energenata, prije svega plina počele su rasti 2021. Jače povećanje cijena hrane počelo je prije godinu dana. Vrlo često bez jačeg razloga. To će se vidjeti kad se objave financijski rezultati kompanija za 2022.

VL
DU
Deleted user
08:26 16.04.2023.

Odmah, u startu - osvrnimo se na cijene mineralnih gnojiva koje su skoro duplo veće nego prošlog proljeća, u što se mogu uvjeriti svi koji su blizu nekog vrtnog centra. U njima je pak cijena zemnog plina, kao glavne sirovine za proizvodnju min. gnojiva. I o njima ovisi približno 30 do 50 % uroda ove godine, npr. neke vrste durum pšenice (od koje se proizvodi tjestenina) ionako traže dodatnu dozu min. gnojiva u odnosu na "običnu". I na kraju, naravno da se to mora odraziti na cijenu većine prehrambenih namirnica, posljedično...

VL
ED
edgar2
08:36 16.04.2023.

Usporedite deflator BDP-a u ranijim godinama i onda ćete vidjeti da je jedinični profit (poduzeća) doprinio oko jedne trećine deflatoru BDP-a, dok je tijekom 2022. doprinio u prosjeku oko dvije trećine.

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.