Savjetodavno stručno povjerenstvo za ocjenu Studije utjecaja na okoliš Plomina 3 danas je većinom glasova članova donijelo odluku o pozitivnom mišljenju o studiji. Na taj način uklonjena je i posljednja velika prepreka realizaciji tog velikog energetskog projekta Hrvatske elektroprivrede (HEP), vrijednog 800 milijuna eura. Kako su potvrdili Večernjem listu predstavnici HEP-a, ne bude li nekih nepredviđenih poteškoća, već krajem godine trebali bi početi prvi radovi na izgradnji objekata u Plominu.
Prvi natječaj trebao bi biti raspisan za gradnju novih zatvorenih spremnika za ugljen, ukupne vrijednosti 30-tak milijuna eura. Ukupno, prije nego što uopće počne gradnja samog novog bloka elektrane, HEP će u gradnju popratnih objekata i infrastrukture uložiti oko 100 milijuna eura. Te investicije vršit će se usporedno s najavljenim međunarodnim natječajem za odabir investicijskog partnera, a trebale bi biti značajan impuls u željenom oporavku domaćeg gospodarstva. Ipak, posljednja sjednica Povjerenstva trajala je duže od 2 i pol sata, uz na trenutke, vrlo burnu raspravu.
Svoje nezadovoljstvo Studijom najglasnije su iskazivali predstavnici lokalne samouprave, upozoravajući kako projekt nije usklađen s lokalnim i županijskim prostornim planovima, ali ni nacionalnom strategijom prostornog uređenja. Temeljem tih planova bila je zabranjena gradnja nove elektrane u Plominu ako bi se u njoj kao energent koristio ugljen, a ni njezina snaga ne bi smjela biti veća od 120 megavata - kolika je snaga Plomina 1 koji se gasi. Ipak, iako je predstavljen kao zamjena za ostarjeli Plomin 1, Plomin 3 projektiran je kao termoelektrana na ugljen snage 500 megavata - dakle četiri puta jače od one koju mijenja. Lokalna zajednica tome se protivila, ali ključni preduvjet za prihvaćanje Studije dalo je Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva tumačenjem kako nije riječ o gradnji zamjenske elektrane nego o zamjeni ‘bloka’ složene građevine - elektrane.
Ta definicija temelji se na argumentu kako novi blok neće moći raditi bez korištenja dijela infrastrukture postojećeg bloka, a zahvaljujući njoj postignuta je formalna sukladnost s prostornim planovima. Tim epilogom bili su naročito nezadovoljni predstavnici Zelene akcije, čiji je predstavnik Toni Vidan najavio pokretanje upravnog spora protiv takvog rješenja. Konačno rješenje o prihvaćanju Studije utjecaja na okoliš Ministarstvo zaštite okoliša i prirode trebalo bi izdati kroz nekoliko tjedana, nakon što primi i suglasnost Republike Slovenije, koje je dužno pribaviti temeljem europskih direktiva. Predstavnik HEP-a na sastanku Povjerenstva, član Uprave za razvoj Rodoljub Lalić najavio je kako će HEP ubrzano nastaviti s razvojem projekta, al i striktno ispoštovati sve ekološke obveze koje su mu određene u Studiji utjecaja na okoliš.
. Dobro je da radnici, rudari dobiju posao ali zasto ne pisete o tome o kojim se rezervama uglja tu radi i da li se takve elektrane jos negdje u Evropi grade.. al ipak rezerve i ISPLATIVOST explatacije, zaliha uglja su NAJVAZNIJE.