Hakerski napadi, kibernetička sigurnost i prijetnje koje donosi online svijet tema su emisije na Večernji TV u kojoj je gost profesor Zlatan Morić, voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost u Algebri. S njim je razgovarao Večernjakov novinar Dario Topić.
- Hakerski napadi se cijelo vrijeme događaju i za njih doznamo ako su uspješni, ako se onemogući neki servis ili dođe do krađe podataka. No, jako velik broj hakerski napada uopće ne uspije ostvariti svoj cilj, pa mi u pravilu niti ne znamo da su se oni pokušali dogoditi, odnosno da su spriječeni i slično, jer takve informacije u principu nisu interesantne medijima – kazao je Morić. Napadi su stalni i na organizacije, ali jednako tako i na fizičke osobe, pa je tako jedna od vijesti da je neka osoba iz Splita izgubila 3000 eura jer je prodavala nešto na internetu, a potencijalni navodni kupac tražio je podatke koje je onda iskoristio za prijevaru. Osim građana napadima su podložne i institucije koje su puno zaštićenije.
Nedavno su Hrvatske vode bile meta hakerskog napada. Koliko se često to događa u institucijama u Hrvatskoj, pogotovo u ovim sigurnosnim okolnostima?
- Koliko sam upoznat, mislim da se događa u jako velikom broju organizacija, pogotovo većima. Kako je krenuo rat u Ukrajini, jako velik broj državnih institucija je izložen napadima i to veoma sofisticiranima. Znači, to nisu hakeri pojedinci, nego organizirane skupine koje pokušavaju doći do nekih informacija, promijeniti neke podatke u sustavu i slično. Dobra stvar je što ne čujemo o tome ništa, što znači da smo se ipak uspjeli obraniti od tih napada. Ili, postoji još jedna ova stvar, da su ti napadi bili uspješni, ali do danas nisu detektirani, što je isto jako veliki izazov u firmama - kako uopće prepoznati da je napadač upao u vaš sustav – rekao je.
Političari i stručnjaci govore kako se ratovi 21. stoljeća ne vode oružjem, već internetom, uključujući hakerske napade. Koliko oni mogu biti štetni i pogubni za državu?
POVEZANI ČLANCI:
- Kibernetički napadi mogu biti jako opasni. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti pokušat će podići razinu sigurnosti organizacija koje država smatra da su bitne za nacionalnu sigurnost, od tijela državne uprave do nekih tvrtki koje se bave kritičnim djelatnostima koje mogu ugroziti nacionalnu sigurnost. Cilj zakona je u principu uspostaviti neke minimalne sigurnosne kontrole koje bi bile implementirane u takvim sustavima – pojasnio je.
Je li Hrvatska tu u zaostatku za zapadnom Europom?
- Sve države u Europskoj uniji u principu rade na tome. Vjerojatno smo negdje u sredini. Neke su bolje, neke lošije. Najveći izazov koji imamo su ljudi, kako uopće pronaći dovoljnu količinu ljudi koji se mogu baviti kibernetičkom sigurnosti i pokriti potrebu koja trenutno postoji. Stručnjaka nedostaje u kompletnom području informacijsko komunikacijskih tehnologija, pa samim time i kibernetičke sigurnosti – kazao je.
Činjenica je da se danas sve nalazi u mobilnim telefonima, od bankovne kartice, osobne iskaznice. Fotogalerije su pune slika. Koliko to predstavlja izazov u sigurnosnom aspektu. Jesu li građani ugroženi?
- Mislim da smo svi potencijalne žrtve. Iako se bavim kibernetičkog sigurnošću 30 godina, to ne znači da sutra ne mogu postati žrtva nekog dobro osmišljenog kibernetičkog napada ili pronalaska neke nove ranjivosti za koju nisam svjestan. Živimo u dobu digitalne transformacije, što nam uvelike olakšava život. Posljedica pandemije koju smo imali je da je država uspjela jako veliki broj usluga digitalizirati. Povećanje broja tih usluga kriminalne skupine vide kao priliku da iskoriste iste te usluge da ostvare neku dobit. S vremenom taj broj usluga bit će sve veći, a samim time i količina napada će biti sve veća – zaključio je Z. Morić.
>> VIDEO Tomašević: 'Zagreb je bio na rubu bankrota. Dočekalo me na stolu 5 mil. eura, a oko 50 treba da se isplate plaće cijelom sustavu'
ovaj garant napada isljučivo straga (backdoor)! oprez!