Što je Višegradska skupina zemalja?

Krasnec, dijete drago, V4 je ishodišna skupina za američki projekt stvaranja europske transverzale od Baltika do sredozemlja kao ruskog štita, koja se sada upravo širi i na druge zemlje u okviru plana Jadran-Baltik-Crno more. A usput će poslužiti i kao europski štit od džihadističke najezde. Naravno da to ne odgovara srpskim špijunima u hrvatskim medijima i zagovornicima jugo "regiona", pa zato sada primitivno vrijeđaju i obezvrjeđuju politiku Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske, zemalja koje u u zadnje četiri godine ostvarile rast BDP, redom: 10,9%, 8,9%, 4,5% i 6,7%, dok je ova regionska prčija Zoke Milovanovića koja nije u stanju kontrolirati vlastite granice potonula za 3%.

gos. Krsinec zar sa svoja dva članka danas niste sami sebi kontradiktorni. pročitajte što ste u oba napisali pa malo razmislite.

Bahati Slovenci nisu htjeli u savez sa istočnoeuropskom sirotinjom,a danas su siromasi i za Čehe i za Slovake.

Visegradska skupina ime jasne i pametnije ideje u ovoj EURABIJI !

Ohoho, drug Krasnec mijenja priču, dva potpuno oprečna članka u 2 sata. Krasnec, pročitan si i znamo čiji si igrač.

Mogla je i Hrvatska, primjerice, biti osnivačica CEFTA-e pa je tu ponudu isto tako glatko odbila. Kasnije je molila kako bi ušla u tu zonu slobodne trgovine što se dogodilo tik prije nego li su zemlje osnivačice iz nje istupile kako bi pristupile 2004. EU-u. A za V4 nikada nije ni dobila pozivnicu. To je jedna od užasnih pogrešaka HDZ-ove politike 90.tih kojom se potom 2000. omogućilo SDP-u, Stipi Mesiću i tadašnjoj koaliciji da u okviru "detuđmanizacije" uvedu ovu zemlju u novostvoreno zapadnobalkansko kolo i "region". Iz tog kola još se ni danas kao članica EU-a nismo izvukli. Slovencima je lako jer su imali Hrvatsku kao tampon zonu, a i čitavo njihovo političko vodstvo svih boja vrlo dobro zna što želi. Hrvatska je bila i ostala na vjetrometini uz političare čiji je najveći domet bauljati od jednog zagrebačkog veleposlanstva do drugog kako bi ovaj ili onaj rekao što napraviti. Mi još svoje nacionalne vanjske politike nemamo.

The Central European North-South Infrastructure Corridor is a key enabler for completing the European integration process by bolstering the connectivity, competitiveness and security of the EU-11 and the European Union overall. Successful implementation of the Corridor would be a historical milestone in European integration, yielding enormous political, economic and social benefits. Of all sectors, highest priority is given to the further integration of Energy infrastructure in Central and Eastern Europe. The North-South Corridor comprises a set of interrelated gas, electricity and oil transmission infrastructure projects which connect Central and Eastern European markets from the Baltic Sea to the Mediterranean and the Black Sea. The Corridor seeks to overcome historically rooted East-West biases in cross-border transmission systems by implementing complementary North-South connections and thereby increasing the density, robustness and competitiveness of overall networks. At a time when energy security is at the top of the political agenda and infrastructure investments are widely acknowledged as a powerful driver of growth and competitiveness as well as a fundamental pillar of European integration, various grand political plans are discussed in Europe's policymaking circles. However, many of these ambitious plans have little chance of ever becoming reality. The North-South Corridor must not become another such project, for it is too important to Central and Eastern Europe and the EU. Thus, this paper goes beyond reaffirming the sound political rationale of the Corridor and sets out to answer the fundamental question: How can we make it happen? Our analysis looks at selected specific energy transmission projects which are part of the backbone of the North-South Corridor, i.e. the implementation of a North-South Backbone Natural Gas Pipeline connecting various Central European markets and tapping new upstream supply from e.g. LNG terminals in Poland and Lithuania as well as a future Adriatic LNG hub (e.g. Krk, Croatia). Moreover, we assess the implementation of additional high-voltage transmission lines to connect the energy island of the Baltic States via Poland with other countries, and major oil pipeline projects in the region. To facilitate an understanding of how critical parts of the Corridor can be financed and eventually implemented, the report reviews technical and financial project characteristics as well as the merits of their underlying businees.

Nemogu oni bez Varšavskog pakta pa to govori i kratica V4. To je jače od njih. Slika sve govori,oduševljenje postignutim je nenadmašno. Kaj su to bile karmine.

Kak se naša predsjednica mudro drži kak da bu rekla nekaj pametno a ono ništa samo blaćenje svoje preljubljene Hrvatske.