Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek poručila je na saslušanju saborskog tzv. Antikorupcijskog vijeća kako neće dozvoliti da Državno odvjetništvo (DORH) i ona sudjeluju u ratovima političkih stranaka i opcija te da tužiteljstvo radi svoj posao sukladno zakonu.
''Ja jesam glavna državna odvjetnica, nosim odgovornost i od nje ne bježim. Ja nisam tu da zabavljam javnost, to je dozvoljeno vama kao političarima. Ostavite nas na miru, pustite nas da radimo svoj posao. Ako nam ne želite pomoći, nemojte nam bacati klipove pod noge'', rekla je Hrvoj Šipek u srijedu na saslušanju saborskog Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije radi ispitivanja eventualnog političkog utjecaja na rad DORH-a.
Hrvoj Šipek je, ustvrdivši da nije izložena pritisku predsjednika vlade, kazala kako se nju ne može ucijeniti te da se cijeli život bori i pruža otpore. Dodala je i da se ne druži s prijateljima jer s njima ne može razgovarati o političkim temama te da se točno zna koju će priču i predmet izvući koji zastupnik.
'DORH se neće uvući u obračune pozicije i opozicije'
Odgovarajući na pitanja članova Antikorupcijskog vijeća, ali i drugih zainteresiranih saborskih zastupnika, Hrvoj Šipek je istaknula da se oko premijerove izjave stvorila bura u čaši vode, a sve zbog rečenice da bi ona trebala reagirati na predsjednikove tvrdnje, što ona ne smatra pritiskom.
''On nije tražio da ne donosim odluku. Zbog jednog telefonskog razgovora kojim se ne utječe na odluke DORH-a, uspjelo se ignorirati ono što je DORH napravio u zadnje dvije godine'', kazala je Hrvoj Šipek dodajući kako su zaključke na Antikorupcijskom vijeću donijeli i prije nego što su je pozvali na saslušanje.
Hrvoj Šipek je naglasila da je stvar procjene hoće li DORH pokrenuti neki postupak ili ne. ''To je kao da pitate generala kakav mu je plan za bitku. O tome se ne govori, to je pitanje taktike, procjene'', rekla je nadodajući da je ''ova rasprava potvrdila kako hrvatsko društvo nije demokratski zrelo''.
Odgovarajući nezavisnoj zastupnici Karolini Vidović Krišto, koja je ustvrdila kako je ''Hrvatska ugrožena zbog korupcije koju štiti glavna državna odvjetnica'' te da je glavna državna odvjetnica ''suspendirala pravni poredak", Hrvoj Šipek je kazala da se DORH neće uvući u obračune pozicije i opozicije.
Mirela Ahmetović (SDP) je poručila glavnoj državnoj odvjetnici da je iznimno cinično prozivati medije zbog pritiska kada ''mediji rade ono što DORH ne radi'', podsjetivši kako su mediji otkrili aferu Žalac kada je ostao dojam da je DORH pokušao tu aferu sakriti.
''I vi ste glavna državna odvjetnice zaslužni za taj dojam'', rekla je Ahmetović dodajući da je Ured europskog tužitelja pokrenuo istragu temeljem napisa u medijima.
''Mene bi zanimalo zašto glavna državna odvjetnica osjeća pritisak od medija i oporbe, a ne od razgovora s premijerom koji od nje nešto traži, a sutra je može smijeniti'', kazala je Ahmetović nadodajući da Hrvoj Šipek neće priznati pritisak, ali i da drugo nije ni očekivala.
Urša Raukar je pitala zbog čega DORH nije posvetio veću pažnju analizi propusta u slučaju Žalac. Hrvoj Šipek je odgovorila da je u Uskoku donesena odluka u veljači 2021., a Ured europskog tužitelja je počeo s radom 1. lipnja. ''Ovaj predmet nije dostavljen i to je propust, ali ne takve naravi. Da je OLAF dostavio što je trebao DORH-u, odnosno Uskoku, ovaj predmet bi se aktivirao i istražio'', kazala je glavna državna odvjetnica.
Hrvoj Šipek o Bandiću: Nismo našli način kako na odgovornost pozvati pokojnika
Zvonimir Troskot (Most) je pitao za slučaj bivšeg ministra, sada viceguvernera HNB-a Tomislava Ćorića i njegovoj ulozi u aferi Vjetroelektrane zbog koje je iza rešetaka završila tadašnja državna tajnica Josipa Rimac.
''Mogu reći općenito, izjava jednog čovjeka i njegov iskaz su dokaz ako se potvrde još nizom drugih dokaza. U predmetima složenije gospodarske prirode je potrebno provesti cijeli niz dokaza'', rekla je.
Marija Selak Raspudić (Most) je upitala Hrvoj Šipek kako bi definirala poziv premijera, a zanimalo ju je i je li u radu DORH-a u slučaj Žalac prekršen zakon te tko su osobe koje su od OLAF-a sakrile dokumente u slučaju Žalac, kao i rade li te osobe i danas u tužiteljstvu.
''Što se tiče Žalac, stegovni postupak nije pokretan. DORH i državni odvjetnici imaju pravo na pogrešku. Nitko ne može odgovarati za pogrešno pravno mišljenje i pravni stav. Ništa nije ukazivalo o namjeri da se prikriju dokazi i činjenice koje bi dovele do drugačije odluke'', odgovorila je Hrvoj Šipek.
Na upit Vidović Krišto o uhićenju vozača pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Hrvoj Šipek je odgovorila ''uhitili smo koga smo mogli, još nismo našli način kako na odgovornost pozvati pokojnika''.
Predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja upitao je Hrvoj Šipek je li obavijestila premijera o uhićenju ministra te na koji način ju je premijer kontaktirao. Odgovorila mu je kako nije obveza DORH-a da ikog obavještava o predstojećim akcijama te da je poziv upućen preko tajnice i da je razgovor bio vezan za arbitražu u slučaju Svpetrvs, kao i da joj je tek onda rekao kako smatra da je predsjednik vršio pritisak na DORH i da bi s tim trebalo izaći u javnost.
'Percepcija javnosti ne prati rezultate rada DORH-a'
Glavna državna odvjetnica je nadodala da arbitraža u slučaju Svpetrvs još nije pokrenuta i da se traže kompromisi te da je to rekla i premijeru.
Damir Habijan (HDZ) pitao je je li uobičajeno da DORH kontaktira s izvršnom vlasti u pojedinim slučajevima, navodeći primjer pada drona u Zagrebu u ožujku. Glavna državna odvjetnica je odgovorila da svaka stranka može uzeti odvjetnika da ga zastupa te da je DORH po zakonu odvjetnik RH. ''Nemoguće je zastupati u bilo kakvom postupku ako nemate kontakte ili informacije od stranke koju zastupate. Kontakti u svim vrstama predmeta su potrebni'', rekla je.
Željko Jovanović (SDP) pitao je glavnu državnu odvjetnicu je li je mentoriranje, kojem je izložena, učinilo rad DORH-a boljim. ''Nitko ne mentorira mojim radom'', odgovorila mu je Hrvoj Šipek pojasnivši da su protekle dvije godine bile jako teške i da DORH zbog pandemije i potresa radi otežano.
"Sve pokazuje da sam i u tim teškim uvjetima uspjela motivirati ljude i da je naš rad kvalitetan i ažuran. Zadovoljna sam rezultatima rada", kazala je zaključivši da percepcija javnosti ne prati rezultate rada tužiteljstva.
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek izjavila je danas da DORH provodi izvide vezane uz naznake da je Armija BiH tijekom Domovinskog rata ušla na teritorij Hrvatske. S premijerom, kaže, nije još razgovarala o optužnici za navodni ratni zločin protiv hrvatskih pilota, ali razgovor je dogovoren. Hrvoj Šipek nazvala je “nebulozom” navode da će Hrvatska svoje građane izručiti Srbiji.
Suradnja oko ratnih zločina u regiji ne funkcionira, kaže ona jer BiH ne priznaje zapovjednu odgovornost, a Srbija si prisvaja nadležnost za ratne zločine u cijelom svijetu i to je za RH neprihvatljivo. Podsjetimo, niz hrvatskih dužnosnika i američki veleposlanik u Hrvatskoj 1990-tih složili su se u nedjelju da Srbija nema temelja za podizanje optužnica protiv hrvatskih pilota za zločine nad civilima u operaciji Oluja, jer su te događaje već istražile različite organizacije, uključujući UN-ov sud za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu (ICTY).
Srbijanski tužitelji podigli su optužnicu protiv četiri hrvatska pilota zbog navodnog ratnog zločina nad srpskim civilima u operaciji Oluja 1995. Terete ih da su 7. i 8. kolovoza 1995. naredili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada (prije Bosanski Novi).
“Odgovor nismo mogli dati jer ne znamo što u toj optužnici piše. DORH je u Haagu godinama imao časnika za vezu i prekopao je sve arhive Haaškog tribunala, u njima dokaza nije bilo. Da ih je bilo, Serge Brammertz bi to sigurno obuhvatio optužnicom. O tome ne treba govoriti. Provode se izvidi, ali ne zbog toga, nego zato što ima naznaka da je Armija BiH ušla na područje Hrvatske. Više od toga neću reći”, rekla je Šipek. Glavna državna odvjetnica nije objasnila kada se dogodio taj mogući upad snaga Armije BiH na hrvatski teritorij ni o kakvoj je konkretno situaciji riječ.
Dvor na Uni 1995. To je poznato, Muslimani iz Bihackog korpusa