Slabiji potresi, kao onaj koji je pogodio Zagreb u srijedu navečer, u
seizmički aktivnom području događaju se češće, a oni najjači
vrlo rijetko. Ustaljeno je pravilo: Što duže nije bilo
takvih potresa, prije će se dogoditi, i s time se moramo suočiti! -
kaže prof. dr. Marinko Oluić, stručnjak za daljinska istraživanja u
geologiji.
Dodaje kako su ispod Zagreba, u unutrašnjosti Zemlje
izražena dva pravca pružanja krupnih rasjeda –
sjeverozapad-jugoistok i sjeveroistok-jugozapad - te to se to područje
po broju i jačini potresa ubraja u najaktivnija područja
središnje Hrvatske. Većina potresa u Zagrebu imala je
žarište u Medvednici i nešto manje u
široj okolici.
Nemirni Mediteran
- Dio smo i regije, Sredozemlja, u kojoj je je dosad bilo
više katastrofalnih poptresa. Spomenimo samo dubrovački
1667. godine! Sredozmlje je područje geodinamički veoma
aktivno. Pomicanje Afričke ploče pod Euroazijsku ploču s međusobnim
približavanjem Anatolijske ploče uzrokuje snažne tenzije,
što često dovede do potresne aktivnosti, pa i vulkanske
djelatnosti - objašnjava dr. sc. Oluić.
Može li se upravljati katastrofama? Kako suzbiti prirodne i izazvane
katastrofa uz primjenu najnovijih tehnologija? Sva sila svjetskih
mozgova skupit će se u rujnu u Zadru da iznese vlastita iskustva i
odgovori na ta pitanja, a prof. dr. Oluić sudjeluje u organizacije te
Prve međunarodne konferencije, za Hrvatsku vrlo važne.
Jer, osim što se nalazimo u zoni povećane seizmotektonske
aktivnosti, još ćemo dugo vidati rane od lanjske vatrene
stihije na Kornatima, koja je odnijela 12 života.
- Govoriti ćemo i o poplavama, degradaciji zemljišta,
klizištima, orkanskim vjetrovima, onečišćenosti
mora i svim drugim oblicima katastrofa koji se sve više
pogađaju Mediteran. Mediteran je specifičan upravo po tome
što se na njemu događa najviše šumskih
požara, koji za sobom ostavljaju golemu materijalnu štetu, a
nerijetko i ljudske žrtve - ističe prof. dr. Oluić.
- U Hrvatskoj se zasad koristimo satelitskim snimkama tvrtke Geosat iz
Zagreba i njihova je rezuluciju razlučivanja manja od jednog metra pa
do kilometra. No, u Zadru će nam neki stručnjaci predstaviti i satelite
koji se koriste najviše ljetni kada haraju požari, a preko
kojih se u roku pola sata može dobiti određena snimka
požarišta, preko koje bi naši stručnjaci za
šumske požare mogli nadgledati situaciju. S primjenom takve
tehnologije, tragedije kao što je ona kornatska
više se ne bi ponavljale - kaže prof. dr. Oluić.
Čisto more
- Zorno će se pokazati primjena instrumenata na satelitima kojima se
motre morske površine. Njima se izuzetno dobro može pratiti
temperatura površinskog sloja mora, koja za sobom povlači i
cvjetanje mora, alge, a preko kojih se može izuzetno dobro pratiti i
zagađenja koja dolaze i s kopna i s plovećih objekata.
Jer, tim se instrumentima može locirati brod u istom trenutku kada
počinje ispuštati zagađivače - objašnjava prof
dr. Marinko Oluić.
POMOĆ IZ SVEMIRA Kako primijeniti daljinska istraživanja i upravljati katastrofama
