"Poziva se OLAF (Ured za borbu protiv prijevara Europske komisije, op. a.) da usko surađuje s hrvatskim vlastima kako bi bacio svjetlo na mogući nastanak posredne korupcije u ustanovama Europske unije”. To je sve je što je ostalo od amandmana koji je troje socijalističkih zastupnika bilo podnijelo na nacrt neobvezujuće rezolucije o napretku Hrvatske, što ga je europarlamentarni izvjestitelj austrijski socijalist Hannes Swoboda lanjskoga 1. prosinca predstavio EP-ovu Odboru za vanjske poslove (AFET). U izvornome su amandmanu Šveđanin Göran Färm, Britanac Richard Howitt i Belgijka Veronique de Keyser “bilježili s ozbiljnom zabrinutošću izvještaj o svjedočenju bivšega šefa hrvatske nacionalne carinske usluge i HDZ-ova stranačkoga rizničara Mladena Barišića nacionalnoj protukorupcijskoj agenciji USKOK-u, posebice glede uporabe novca dobivenoga u prijevarnom poslu za plaćanje lobista u Bruxellesu”.
Ni Swoboda ni “izvjestitelj u sjeni” bavarski pučanin Brend Posselt, koji su zajedno sastavljali kompromisne amandmane, nisu takvu formulaciju mogli prihvatiti jer se od OLAF-a ne može zahtijevati da istraži nešto što je izvan njegove mjerodavnosti; OLAF je, naime, mjerodavan samo za novac iz europskoga proračuna, ali ne i za onaj navodno otet hrvatskim poreznim obveznicima. Jest, međutim, mjerodavan istražiti moguću korumpiranost europskih dužnosnika.
Nacrt rezolucije s amandmanima na kraju je u srijedu elektroničkim glasovanjem prihvatilo 62, protiv je bilo dvoje, a suzdržalo se troje članova odbora, pa je nacrt postao prijedlog, o kojemu će EP raspravljati u veljači na plenumu u Strasbourgu. To je prvi službeni spis EU u kojemu se ističe rok za završetak hrvatskih pristupnih pregovora, “prva polovica 2011.”, iako uz uvjet da se “nužne preobrazbe nastave odlučno provoditi, a posebice jačanjem javne uprave i pravosuđa, nastavkom borbe protiv korupcije, osiguranjem održivosti povratka izbjeglica, punom suradnjom s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, nastavkom privatizacijskoga postupka te donošenjem planova preustroja brodogradilišta u teškoćama”.
Swoboda je u srijedu ispravio svoju tvrdnju izrečenu novinarima u utorak navečer, da bi Hrvatska, “ako pregovori završe lipnju, u EU mogla ući tek tijekom 2013. ili 2014. godine”.
– Naš je cilj da Hrvatska u EU uđe 1. siječnja 2013. No, ako ratifikacija u nekoj zemlji ne bude tekla glatko, ako u nizozemskome ili nekome drugome parlamentu bude teškoća, moramo raditi na tome da Hrvatska u svakome slučaju postane članicom prije 1. siječnja 2014. jer Hrvati moraju sudjelovati na sljedećim izborima za Europski parlament – objasnio je Swoboda.
EU birokrati ocekuju skore ozbiljne socijalne nemire koji su izazvani nesposobnsti vlade i stranke na vlasti. Zbo pretnje tih socijalnih nemira nastojati ce se sto duze odgoditi prijem Hr. u EU dok ne prodju ti nemiri koji bi mogli prerasti i u oruzani sukob. Tek kada hrvatska sredi unutarnje sranje moci ce se prikljuciti EU. Zasto EU ne zeli primiti u zonu zemlju sa socijanim nemirima, prvo sto sve socijalne nemire ako i sve ozbiljne akcije za izlazak iz EU demokratski rijesvaju vojnom silom EUFOR-a. A to su ozbiljni troskovi koje si zasada ne zele nametnuti. Prema tome nema veze zavrsetak pregovora dok se ne sredi to unutarnje sranje u Hrvatskoj.