Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo te jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta. No može li hrvatska glagoljica postati svjetski brend? Profesorice Ekonomskog fakulteta u Osijeku, književnica Jasna Horvat i teoretičarka kreativne industrije Josipa Forjan već desetak godina aktivno se bave glagoljicom i promoviraju je po svijetu. Napisale su i knjigu “Brendiranje kulturom: glagoljica” kao poticaj za učestalo govorenje/glagoljanje te time i poticanje poistovjećivanja s drugim identitetskim odlikama RH.
Brendiranje kulturom
Sve je počelo prije 10 godina, kada je profesorica Horvat objavila nagrađivani roman “Az”, i to tako da je strukturiran prema numeričkim vrijednostima glagoljičkih znakova. Forjan je u to vrijeme doktorirala i njih dvije su odlučile zajedno raditi na projektima, a vizija im je bila promovirati i čuvati hrvatsku kulturnu baštinu. Zajedno s upravom Ekonomskog fakulteta radile su na tome da utkaju glagoljicu u svakodnevni radni život. Spojile su ekonomiju, književnost, brend i identitet u jedan projekt i pristupile brendiranju kulturom temeljenom na glagoljici.
– Naša misija je populariziranje glagoljice na svim razinama, da bude dostupna svima. Uzele smo glagoljicu kao misiju s kojom pokušavamo povezati različita područja jer nije samo glagoljica vezana za baštinjenje, filozofiju i humanistiku. Tu su i društvene znanosti, umjetnička područja... – rekla je Josipa Forjan.
GALERIJA: U Muzeju bećarca organiziran okrugli stol i predstavljena knjiga "Brendiranje kulturom: glagoljica"
Profesorice na svom fakultetu sada imaju aulu glagoljice, prekrasan prostor na kojem se sada održavaju sva velika događanja u gradu, a isto tako i vrt nazvan “sunčana ura” u kojem se očitava vrijeme pomoću glagoljice. Napravile su glagoljašku poemu temeljenu na romanu “Az”, a pronašle su i način kako potaknuti mlade svih obrazovnih razina iz cijele Hrvatske da osmišljavaju idejna rješenja temeljena na kulturnoj baštini. Jedna od tema njihovih natjecanja upravo je glagoljica, a o uspješnosti projekta najbolje govore sjajna ponuđena rješenja, od namještaja i slikovnica preko smjerokaza i putokaza do medijskih planova i predstava, i sve to uz svakodnevni nastavni proces.
Ekonomskim rječnikom rečeno, u zadnjih deset godina uspjele su uspostaviti model kružne kreativnosti. Uzele su glagoljicu i prošle s njom kroz 12 sektora kreativne industrije, od arhitekture, audiovizualne umjetnosti, baštine i dizajna do glazbe, knjige, medija i računalnih igrara. U svojoj knjizi odgovorile su na pitanje kako jednu ideju provesti kroz svih 12 sektora da bi se ona konačno brendirala cjelovito i dugoročno.
Hrvatska glagoljica oblik je glagoljice koji je u hrvatskim zemljama bio prisutan od 11. do 16. stoljeća. Hrvati su živu uporabu glagoljice u svojim liturgijskim i upravno-pravnim tekstovima održali do 19. stoljeća te glagoljicu (uz latinicu i hrvatsku ćirilicu) smatraju svojim nacionalnim pismom.
VEZANI ČLANCI:
Simbol na eurokovanici
Nakon što je 2014. godine “umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice” proglašeno hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom, profesorice su pokrenule inicijativu za uključivanje glagoljice na UNESCO-ovu listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine.
– Mi imamo svoju inačicu glagoljice. Ona je uglatog oblika i dogodila se upravo dugotrajnom uporabom i razvojem na našem području. Što se tiče inicijative za uvrštenje na UNESCO, zasad samo šaljemo dopise ovlaštenim tijelima, ali nadamo se da će spoj naših napora, želja, snage, znanja i umijeća uroditi plodom i da ćemo to u dogledno vrijeme uspjeti učiniti – kaže Jasna Horvat.
Glagoljica nije svojstvena samo Hrvatskoj, ali naš uglati oblik jest. Promovira ga i država Hrvatska od 2023., kada smo ulaskom u eurozonu uveli kovanice sa znakom glagoljice i tako dobili jedinstvenu priliku da novčanom valutom širimo ideju glagoljice kao našeg simbola.
Oživljavanjem glagoljice možemo potvrditi kako je kršćanstvo u 9. stoljeću istodobno i opismenjavalo i širilo vjeru. Znači, to je spoj duhovnog i obrazovnog. Takav perpetuum mobile u kojem primate jedno, dobivate drugo, a rastete cjelovito u 21. stoljeću, nažalost, nemamo, a glagoljica je možda podsjetnik kako se to može, kako tomu treba težiti i kako mi to želimo njegovati.
VIDEO: Tomašević otvorio oporabilište građevinskog otpada u Resniku, nezadovoljni stanovnici prosvjedovali
