Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto. Ministar financija Marko Primorac izrazio je zadovoljstvo zbog kontinuiranog trenda smanjenja stope inflacije od studenog 2022. godine.
"Veseli nas što de facto od studenog 2022. godine bilježimo kontinuirano trend smanjivanja stope inflacije, uz onaj izuzetak u kolovozu prošle godine, što se dogodilo zbog turističke sezone. Naravno da bismo bili sretni da je ta stopa niža i da se približava onoj stopi kojoj težimo, a to je stopa od 2 posto, međutim prema projekcijama Ministarstva financija, i dalje je očekivana stopa inflacije na 2024. na 3,4 posto", kazao je.
Primorac je istaknuo nekoliko razloga za stopu inflacije u ožujku od 4,1 posto. "Jedan od važnijih razloga je povećanje cijena usluga od 6,6 posto, i to prije svega zbog turističke sezone, odnosno dobre predsezone. Već u ožujku smo zabilježili znatno povećanje broja noćenja", rekao je.
Objašnjavajući novinarima zašto je Hrvatska imala najveću stopu inflacije u eurozoni, Primorac je istaknuo da je to rezultat visokog gospodarskog rasta. "Objasnit ću vam, to je vrlo racionalno i logično. Mi smo država članica eurozone koja ima praktički najveći gospodarski rast. Što imate veći gospodarski rast, naravno da to utječe na inflatorna očekivanja i kretanja. Mi smo sa svojim gospodarskim rastom u prošloj godini, a koji očekujemo u ovoj godini, on će biti 2,8 posto, on je višestruko veći od prosjeka eurozone. Ako govorimo o samome prosjeku, onda je on pet puta veći od samoga prosjeka", kazao je.
VEZANI ČLANCI:
"Gospodarski rast u Hrvatskoj je dominantno bio potaknut potrošnjom kućanstava i investicijama. Što je to veće, de facto je veća potražnja za dobrima, uslugama na tržištu, a samim time praktički rastu i cijene. Mi smo cijelo vrijeme nastojali balansirati između očuvanja gospodarskog rasta, ublažavanja stope inflacije i očuvanja životnog standarda građana", dodao je.
Podsjetimo, stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku je iznosila 4,1 posto na godišnjoj razini, odnosno bila je ista kao i u veljači, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za energiju 1,4 posto.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, usluge, za 0,4 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te energija, za 0,2 posto. DZS je najavio kako će konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2024. prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. travnja.
GALERIJA Planirate na izlet? Donosimo cijene nacionalnih parkova, neke se isplati posjetiti prije sezone
Hrvatska je i u ožujku bila na vrhu eurozone po rastu potrošačkih cijena, dok je inflacija u zoni primjene zajedničke europske valute ponovo blago oslabila, uz marginalni pad cijena hrane, prvi put u gotovo tri godine, pokazali su u srijedu izračuni europskog statističkog ureda.
U ožujku godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), spustila se na 2,4 posto, utvrdio je Eurostat. U veljači bila je iznosila 2,6 posto. Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u ožujku porasle za 0,8 posto. U veljači uvećane su za 0,6 posto.
Svježa hrana blago je pojeftinila u ožujku, prvi puta od lipnja 2021. godine, i to za blagih 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U veljači bila je poskupjela za 2,1 posto, a u siječnju za 6,9 posto. Cijene energije pale su u ožujku za 1,8 posto, otprilike upola blaže nego u veljači. Kada se isključe energija i svježa hrana, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je u ožujku 3,1 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u veljači.
Hrvatska je u ožujku, po podacima Eurostata, bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, za 4,9 posto. U veljači bile su porasle za 4,8 posto. Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u ožujku za 0,9 posto, trostruko snažnije nego u veljači.
Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u Hrvatskoj u ožujku porasle za 4,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Na mjesečnoj razini uvećane su po DZS-u za 0,9 posto. Uz Hrvatsku, poziciju u skupini zemlja eurozone s najizrazitijim rastom potrošačkih cijena, mjerenim HICP-om, potvrdile su u ožujku i Austrija i Estonija, s godišnjim stopama inflacije od 4,2 odnosno 4,1 posto. Najblaže su pak u ožujku na godišnjoj razini porasle cijene u Litvi i Finskoj, za 0,3 odnosno za 0,7 posto.
FOTO Na Dolcu ostavljeni lampaši: Zapaljeni su na jednom od štandova
Kad gled po centrima kupuje se koda je bagatela znaci nije skupo da je skupo kosare bi bile na pola pune a ne do vrha