SLAVONSKI BROD / OPRISAVCI - Brodsko ekološko društvo (BED) već više od četvrt stoljeća marljivo radi na programima zaštite prirode, a jedan od najvećih vidljivih uspjeha koji je BED učinilo u svom dugom periodu postojanja svakako je Programu zaštite i unaprjeđenja Gajne u općini Oprisavci. Gajna je tipični slavonski prisavski poplavni pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom i kao takav po klasifikaciji prirode je dobio status zaštićenog krajolika. Zbog većeg broja depresija u kojima se tijekom proljetnih i jesenskih poplava zadržava voda i nakon njenog povlačenja u Savu, projektom Brodskog ekološkog društva željelo se u depresijama što veći dio godine zadržati zaostale vode, te na taj način obnoviti vodeni, biljni i životinjski svijet bara. Rijedak je to primjer gdje udruga u suradnji sa lokalnom zajednicom vodi brigu o zaštićenom području, no dobra suradnja je i s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije, koja od 2007.godine formalno upravlja Gajnom. Danas je Gajna prostrani poplavni pašnjak na kojem u prirodnim uvjetima žive stada podolskog goveda, autohtonih slavonskih crnih svinja, jata gusaka. U obnovljenim barama Gajne ponovo se mrijeste ribe, razmnožavaju žabe, vodeni puževi i drugi u biološkom lancu važni organizmi. Gajnu posjećuju mnoge vrste ptica močvarica, ždralovi, prutke, gnjurci, razne vrste pataka, čigre, rječni galebovi, sive čaplje, čaplje žličarke i rode, a neke se poput pataka gluvara, pataka krza, liski i vivaca tu i gnijezde.
Zbog dugogodišnje uspješne suradnje raznih sudionika na očuvanju tog posavskog pašnjaka i njegovog vrijednog krajobraza, Oprisavci i Gajna su izabrani za mjesto današnjeg održavanja jedne od 4 stručne radionice na području Hrvatske. Radionicu je uz podršku Brodskog ekološkog društva, općine Oprisavci i Javne ustanove Natura Slavonica organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode putem Projekta integracije u EU Natura 2000-NIP, u suradnji s konzorcijem Avalon Foundation iz Nizozemske, OKL iz Austrije i udruge Ecologica iz Hrvatske. Tema su bili primjeri dobre prakse suradnje poljoprivrednika i javnih ustanova za zaštitu prirode.
- Cilj današnje radionice bio je pokazati dobre primjere suradnje između javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima prirode i poljoprivrednika, te načine na koje se takvi primjeri mogu primijeniti u lokalnim zajednicama. Primjeri uključuju osmišljavanje, brendiranje i prodaju proizvoda baziranih na prirodnim vrijednostima zaštićenih područja prirode, korištenje mjera ruralnog razvoja, samoodrživosti i slično. Ono što je jako bitno, naročito na zaštićenim područjima Brodsko-posavske županije, je da su sva na neki način ovisna o aktivnostima ljudima koji na njima žive. Tu prvenstveno mislim na poljoprivredne aktivnosti. Tradicionalni načini ekstenzivnog pašarenja i korištenja poplavnih pašnjaka uz Savu je izuzetno pozitivno za biološku raznolikost. Takav uzgoj je zahtjevan i nije visoko profitabilan i na nama je da pronađemo način kako takvim proizvodima, koji su iznimno zdravstveno poželjni, stvoriti dodatnu vrijednost. Mi kao udruga nemamo profitabilnu funkciju i sav prihod od naših visoko vrijednih ekoloških proizvoda direktno ulažemo u Gajnu i infrastrukturu zaštite prirode, no oni poljoprivrednici koji se odluče uzgajati stare autohtone vrste poput podolskog goveda ili crne slavonske svinje na prirodnim pašnjacima na samo da će doprinijeti njihovu opstanku, već i od ekološkog uzgoja koji se sve više traži imati određene koristi - kazala je voditeljica Brodskog ekološkog društva Iris Beneš.
Primjere dobre prakse suradnje javnih ustanova za zaštitu prirode i poljoprivrednika u Austriji na današnjoj je radionici prezentirala i gošća Johanna Huber, austrijska konzultantica za ruralni razvoj i zaštitu prirode, koja ima bogato iskustvo u radu s austrijskim poljoprivrednicima i javnim ustanovama za zaštitu prirode.
>> Predstavljen projekt "Zelena knjižnica"
