“Vidi cara!”, “Kakav majstor!”, “Tko mu je dao vozačku?”, “Ovaj mora natrag u autoškolu”, “U Njemačkoj se ne bi usudio tako parkirati”, “Što radi policija?”... Svatko tko koristi društvene mreže naišao je vjerojatno na neki od ovih komentara uz fotografiju nepropisno parkiranog automobila koji zauzima dva parkirališna mjesta, onemogućava prolazak drugim vozilima ili pak oštećuje travnatu površinu. Korisnik koji objavi takvu fotografiju na društvenim mrežama, pa makar i na svom osobnom profilu, možda i ne zna da time krši Opću uredbu o zaštiti podataka. No ako tu fotografiju samo pošalje policiji a da je javno ne objavi ili ako zamuti registarsku oznaku, ne krši zakon.
Agencija jedno, sud drugo
GDPR Croatia navodi slučaj biciklista u Njemačkoj koji je fotografirao nepropisno parkirana vozila i policiji slao te fotografije na kojima su bile vidljive i registarske oznake vozila. Biciklista, koji je vjerojatno imao dobru namjeru, netko je prijavio agenciji za zaštitu osobnih podataka koja je utvrdila da nije smio fotografirati automobile i slati fotografije jer je time prekršio Opću uredbu o zaštiti podataka, poznatiju kao GDPR. Kad su mu u agenciji odgovorili da se ne može pozvati na legitimni interes kao valjani pravni temelj te da prethodno nije ishodio pristanak vlasnika automobila, dobio je opomenu i kaznu od 100 eura. Uporan, podnio je potom tužbu Upravnom sudu u Ansbachu. Sud je zauzeo stav da se u tom slučaju primjenjuje GDPR jer fotografiranje vozila i njihovo prosljeđivanje policiji predstavlja obradu osobnih podataka. No sudac je stao na stranu biciklista uz obrazloženje da je ukazivanje na moguće kaznene radnje ili prijetnje javnoj sigurnosti te prijenos relevantnih osobnih podataka legitimno jer su fotografije bile namijenjene samo policiji. Drukčije bi bilo da se požurio fotografije objaviti na Facebooku.
VEZANI ČLANCI:
Registarska pločica je, naime, podatak koji omogućuje identifikaciju fizičke osobe. U Agenciji za zaštitu osobnih podataka smatraju da bi države članice EU trebale uskladiti pravila kojima se uređuje sloboda izražavanja i informiranja, među ostalim novinarskog, akademskog, umjetničkog i književnog izražavanja s pravom na zaštitu osobnih podataka u skladu s GDPR-om. Države članice EU trebale bi donijeti zakonodavne mjere kojima bi se predvidjela izuzeća i odstupanja potrebna radi usklađivanja tih temeljnih prava. Kad se potkraj 2022. opisivao jedan slučaj, istaknuto je da Hrvatska još nije iskoristila mogućnost da zakonodavnim putem uredi odgovarajuće iznimke od obrade osobnih podataka u novinarske svrhe pa se, ističu, u potpunosti primjenjuje Opća uredba o zaštiti podataka, uz uvažavanje nužnosti postojanja medijskih sloboda u demokratskom društvu.
Policijska aplikacija
Bilježenje nečijeg lica ili registarske oznake vozila može se smatrati sustavom pohrane u smislu GDPR-a, posebno uzimajući u obzir da se putem kombinacije nečijeg jasno vidljivog lica i registarske oznake može na neizravan način utvrditi identitet osobe. U slučaju da su registarske oznake zamagljene tako da nisu vidljive čitateljima, ne podliježe se Općoj uredbi o zaštiti podataka. Vlasnik automobila čija je fotografija objavljena u nekoj grupi na društvenim mrežama trebao bi se javiti administratoru i zatražiti brisanje. Administrator ili voditelj FB stranice je, naime, odgovoran i u ulozi je voditelja obrade po GDPR-u. Inače, MUP je još 2015. uveo mobilnu aplikaciju Sigurnost i povjerenje putem koje građani mogu prijavljivati nesavjesne vozače, ne samo one koji ne znaju parkirati. Godišnje putem aplikacije dobiju više od 50.000 dojava.
GALERIJA Jeste li se vozili ovom cestom u Hrvatskoj? Nema baš simpatičan nadimak
Hajde super. Jel to znači da me kamere ne smiju snimiti ako vozim 150 po zelenom valu?