Kako je to ljetos i najavio, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin u saborsku je proceduru uputio novi Zakon o referendumu koji sadrži potpuno nova pravila po kojima bi se ubuduće manifestirala volja građana. Najvažnije novosti odnose se na način prikupljanja glasova za referendumsku inicijativu, definiranje rokova te uređivanje lokalnog referenduma. Jedno od najvažnijih pitanja, a to je transparentnost u financiranju referenduma i kampanje, također će se regulirati, no Grbin kaže da će to biti u drugom zakonu.
– Ministarstvo uprave priprema poseban zakon u kojemu će se definirati pravila za financiranje kampanji za referendum, kao i za izbore, od parlamentarnih, lokalnih, predsjedničkih do izbora za Europski parlament – rekao je Grbin.
Razlozi i ocjena
Prijedlog Zakona o referendumu već u trećem članku navodi da se na referendumu ne mogu donositi odluke koje bi ugrozile vrednote hrvatskog ustavnog poretka propisane Ustavom i odluke koje bi bile suprotne načelnu nadređenosti pravnih akata Europske unije. U odnosu na lokalne referendume kaže se kako se na njima ne mogu donositi odluke suprotne Ustavu te pravnim aktima Europske unije i zakonu.
O tome tko može inicirati referendum nema novosti, no u slučaju narodnog referenduma Organizacijski odbor koji traži izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma mora navesti razloge i ocjenu o potrebi raspisivanja referenduma i mora jasno formulirati pitanje. Velika je novost da će se potpisi za podršku referendumu moći skupljati samo u uredima državne uprave (njih tristotinjak) i putem sustava e-građanin, a rok za skupljanje potpisa bit će 30 dana. U nadležnosti Ministarstva uprave jest provjera je li za referendum skupljeno dovoljno glasova. Ako jest, onda se inicijativa šalje Saboru, koji može odmah raspisati referendum ili može prethodno od Ustavnog suda zatražiti ocjenu njegove (ne)ustavnosti.
Važno za državu
U prijedlogu novoga zakona detaljnije je razrađen postupak izjašnjavanja o potrebi raspisivanja državnog i lokalnog referenduma. Tako se na lokalnoj razini referendum u povodu prijedloga samih birača može raspisati ako ga podrži 20 posto birača u sredini u kojoj živi do 10.000 stanovnika. U većim sredinama, gdje živi od više od 10.000, a manje od 100.000 birača, inicijativu treba podržati 15 posto birača, a tamo gdje je više od 100.000 birača za raspisivanje lokalnog referenduma dovoljno je skupiti potpise 10 posto birača.
Nema promjena u odnosu na pravila koja vrijede kada državni referendum raspisuju Sabor ili predsjednik države. Sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, zakona ili drugom pitanju iz svog djelokruga rada, kao i savjetodavni referendum. Predsjednik Republike može raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost države, no za to mu je potreban prijedlog Vlade i supotpis premijera. Dakle, predsjednik Ivo Josipović referendum o njegovu prijedlogu novog Ustava neće moći raspisati bez supotpisa premijera Zorana Milanovića ili pak bez Tomislava Karamarka ako bi se nakon izbora promijenila vlast.
>>D. Zelić: Još se ne zna tko financira Ž. Markić
>>Politička se elita s razlogom boji Željke Markić
>>'Referendum ne podržavam, niži izborni prag opasan je za stabilnost države'
Još jedan pokušaj komunističke vlasti da oduzme glas narodu,... Ali neće vam to pomoći,.. paraziti...