Potpredsjednik HDZ-a BiH Zdenko Ćosić izjavio je u četvrtak kako se opći izbori u Bosni i Hercegovini ove jeseni ne mogu održati legalno budući su izbrisane neke odredbe Izbornog zakona te je ocijenio da bi odgoda izbornog procesa dala prostora za dogovor između hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
"Izbori se u BiH ne mogu održati legalno. A nelegalni izbori nisu izbori", rekao je Ćosić za RTV HercegBosne iz Mostara.
Po njegovoj ocjeni negiranje presuda Ustavnoga suda u slučaju Ljubić te inzistiranje na održavanju nelegalnih izbora vodi protudržavnim aktivnostima.
Visoki dužnosnik HDZ-a BiH, koji je i premijer Županije zapadnohercegovačke, podržao je nastavak razgovora o izmjenama Izbornog zakona između bošnjačkih i hrvatskih stranaka iako nije optimist da bi mogli rezultirati dogovorom.
"To zato što je jedna strana, u ovome slučaju bošnjačka, stvorila takvo javno ozračje da su sami sebe doveli u poziciju da ne mogu prihvatiti nikakav kompromis jer će u svojoj javnosti ispasti neprijatelji ili izdajnici svoga naroda. Oni su se uhvatili u zamku koju su sami sebi postavili", istaknuo je.
Upitan o odgodi izbora, Ćosić je rekao kako takvu odluku mogu donijeti domaće vlasti ili Ured visokog međunarodnog predstavnika. Na taj način, vjeruje, dala bi se prigoda eventualnom dogovoru i izbjegavanju nove krize.
"Meni se odgoda izbora čini opcijom. U tome slučaju ne bismo bili u predizbornoj kampanji i to bi omogućilo ležerniji pristup pregovorima. Moguće da bi se tako stvorila relaksiranija klima za razgovore", ocijenio je visoki HDZ-ov dužnosnik.
Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH u subotu je u usvojenim zaključcima pozvao bošnjačke stranke na nastavak razgovora o izbornoj reformi navodeći kako ne postoje odredbe Izbornog zakona koje se tiču načina popunjavanja izaslanika u Dom naroda. Ustavni sud BiH je u predmetu po apelaciji Bože Ljubića sredinom 2017. izbrisao odredbe o načinu posrednog biranja izaslanika iz deset županijskih skupština za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH. Uz to, Ustavni sud BiH je, nakon što Parlamentarna skupštine nije izmijenila Izborni zakon u roku od pola godine, izbrisao i rečenicu po kojoj se iz svake županije bira po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ako je izabran u županijskoj skupštini.
Vijeće za provedbu mira (PIC) u BiH, tijela koje čine predstavnici najutjecajnijih država Zapada, Rusije i Turske te nadzire rad Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR) je u prosincu 2017. pozvalo na izmjenu Izbornoga zakona po presudi Ljubić kako bi se održali izbori 2018. godine. Ti su izbori ipak održani, a Središnje izborno povjerenstvo izdalo je tada privremenu uputu o načinu popunjavanja Doma naroda tumačeći nepostojeće odredbe Izbornog zakona. No, od tada do danas nije izabrano novo čelništvo Federacije BiH, predsjednik i dva potpredsjednika, te novi saziv Vlade Federacije BiH.
Unatoč različitih tumačenja predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić nedavno je otklonio dvojbe tvrdeći kako presuda u slučaju Ljubić o potrebi legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda u Izbornome zakonu nije provedena.
Voditeljica misije OESS-a u BiH Kathleen Kavalec danas je pak izjavila kako se izbori u BiH trebaju održati te da za to nije zapreka osporeni Izborni zakon.
VIDEO: Što agresija Rusije znači za Hrvatsku?
