Vlada je odobrila Nacionalni program “Živjeti zdravo” koji je osmislio tim Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vođen dr. sc. Vedranom Poljakom, ali u kojem je i Sanja Musić Milanović, premijerova supruga.
Riječ je o “zdravim žigovima” koji će krasiti proizvode koji su prema kriterijima HZJZ-a zdraviji od ostalih, ali da bi dobili oznaku zdravlje, proizvođači će morati žig za svaki proizvod platiti 10.000 kuna, ako je riječ o velikoj tvrtki, ili 3000 kuna, ako je riječ o maloj proizvodnoj tvrtki. Večernji list prvi je temu o novom nametu na proizvodnju donio u prosincu, kada je predloženo da cijena za male tvrtke iznosi 7000 kuna, ali je nakon razmatranja ipak donesena odluka da se za male namet smanji. Proizvoljni namet skupo će koštati tvrtke i riječ je o milijunima kuna novog troška jer žig se plaća za svaki proizvod pa ga tako, primjerice, treba platiti i za vodu s limunom i za vodu s jagodom.
To znači da će tisuće proizvoda biti u igri pa se može skupiti i više od 20 milijuna kuna samo na velikim tvrtkama. Zdravi žig najnoviji je parafiskalni namet, žale se poduzetnici, a male se tvrtke plaše da će biti diskriminirane jer, ne kupe li žig, kupci mogu steći dojam da njihov proizvod nije zdrav ako nemaju na njemu “zdravi žig”. Cijena je donesena prema vlastitom nahođenju, a kako doznajemo o cijenama žiga nije se pregovaralo s tvrtkama. Osim cijene žiga za male tvrtke, koja je smanjena, ustupak proizvođačima napravljen je u kriterijima za dobivanje žiga. Dok je u prvom nacrtu žig moglo dobiti mlijeko koje ima do 0,9 posto mliječne masti, u konačnom programu usvojen je standard Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj se djeci zabranjuje “light” mlijeko pa su “zdrava” sva mlijeka do 2,8 posto mliječne masti.
Granica za mliječnu mast podignuta je i u slučaju vrhnja koje je u prvom prijedlogu bilo kandidat za žig samo ako ima manje od 10 posto mliječne masti, iako je takav sastav vrlo rijedak u Hrvatskoj pa se išlo na uobičajenije standardno vrhnje sa 12 posto mliječne masti. Oznaku “zdravo” moći će imati sva maslinova ulja, a ne samo ona sa zemljopisnim podrijetlom. Salama i pašteta mogu biti označene kao zdravi proizvodi, kao i gotova hrana, ali moraju imati nizak udio soli. Izmjene su nastale i u definiciji zdravog kruha pa sad može imati oko 1,25 posto soli što je iznimno mali ustupak u odnosu na prethodno definiranih 1,2 posto soli. Sladoled smije imati samo osam posto masti i najviše deset posto šećera, kažu uvjeti, a marmelade i džemovi moraju imati 45 posto voća i do 42 posto šećera.
>>'Zdravi žig' tvrtku za svaki proizvod stoji i 10.000 kuna
>>'U pravu je Sanja Musić Milanović, crni kruh bolje je rezati tanko'
I tako,eto,sve ostaje u obitelji,malo braco,malo supruga a trebao bi doci red I na tatu Milanovica.Sto bi rekli nasi stari ''Neka propadne selo ali ne i obicaji".Nazdravlje!