Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 85
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
INTERVJU

Peruško: Protivnici su u manjini, nagodba će ipak proći

DUG PUT Pred nama je još uvijek jako dug put jer se profitabilnost mora bitno povećati kako bismo dugoročno mogli biti održiva kompanija, kaže Peruško
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/2
30.04.2018.
u 19:06

U drugoj polovici svibnja bit će objavljen i EPM model pa će se znati vlasnici novog Agrokora, a objavit će se i financijska izvješća tvrtki

Izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško doveo je Agrokor tik do nagodbe, no prema glasnim reakcijama dionika procesa čini se kao da je mnogo protivnika modela na koji se izvanredna uprava odlučila. Hoće li uspjeti provesti nagodbu do kraja, objašnjava za Večernji list.

Je li potpisom okvirnog sporazuma izvanredna uprava došla na korak do nagodbe?

Vjerovnici koji su potpisali okvirni sporazum imaju više od dvije trećine glasova kod samog donošenja nagodbe, što znači da među velikom većinom vjerovnika postoji visok stupanj dogovora na koji način provesti nagodbu do kraja. Sporazum je definirao međusobne odnose glavnih grupa vjerovnika, zatim model po kojem će se raspodijeliti udjeli u grupaciji, dug koji ostaje na koncernu, način na koji će se osigurani dug prenijeti na kompanije te model funkcioniranja kompanije u budućnosti. Model namirenja, Entity Priority Model, u zreloj je fazi izrade i zbog toga vjerujem da smo jako blizu samoj nagodbi. Ostaje nam još riješiti odnose prema vlasnicima obveznica, čija su potraživanja taktički osporena od drugih vjerovnika, kao i problem osporavanja jamstava. U kratkom vremenu od promjene izvanredne uprave uspjeli smo postići sporazum sa Sberbankom, sporazum s dobavljačima o naplati graničnog duga, postigli smo sporazum o ključnim elementima nagodbe, sporazum s Gradom Zagrebom te zatvorili i tu frontu pa mi sve to daje dovoljno samouvjerenosti da ćemo i preostale probleme uspješno riješiti. Problem na koji ne možemo utjecati kratki je rok do 10. srpnja. Tjedne pred sobom koristit ćemo da riješimo individualne situacije. Vjerujem da ćemo dobiti široku potporu nagodbi, ali ne gajimo iluziju da ćemo imati podršku 100 posto vjerovnika.

Informacije iz više izvora govore da će Rusi dobiti do 44 posto novog Agrokora, vlasnici obveznica do 25 posto, domaće banke do 10 posto, a dobavljači maksimalno šest posto. Hoće li ruske državne banke imaju kontrolni paket u Agrokoru?

Strukturu vlasništva novog Agrokora odredila je uprava Agrokora, koju je vodio Ivica Todorić, a ne proces izvanredne uprave. Kada se zbog preizloženosti kod domaćih banaka nisu mogli više zadužiti, počeli su kasniti s plaćanjima domaćim dobavljačima, ugovarati regresne mjenice kod dobavljača koji su imali kreditni potencijal, a kad se Agrokor više nije mogao zadužiti ni kod europskih banaka ni na tržištu kapitala, zadužio se u Rusiji. Zbog toga danas dvije velike ruske banke imaju najveći iznos potraživanja, nakon njih su vlasnici obveznica koji su kroz dvije emisije značajno financirali Agrokor, a iza njih su po veličini tražbina domaće banke i dobavljači kao četvrta grupa vjerovnika. Po preliminarnim procjenama kojima raspolažemo mogu reći da ne postoje dva vjerovnika koja sama imaju većinski paket, odnosno više od 50 posto budućeg vlasništva. Za većinski paket vlasništva bit će potrebni udjeli najmanje tri vjerovnika. Ali nemojmo zaboraviti da će kumulativno oni koji budu imali najveće postotke suvlasništva imati i najveće otpise tražbina.

Postoji li dogovor o zabrani prodaje udjela ili pak nužnosti da se udjel na prodaju prvo ponudi postojećim dioničarima?

Udjelima će se moći trgovati slobodno, ali svaki je budući dioničar svjestan da u ovom trenutku za udjel u Agrokoru ne može dobiti dobru ponudu. Plan je za veliki broj malih tražbina osigurati isplatu uz diskont ili kupca minornih udjela kako bi se pojednostavile procedure i proces. Očekujemo da će manje od dvadesetak dioničara u novom Agrokoru imati više od 95 posto vlasništva.

Zašto ste odgodili objavu rezultata EPM modela za kraj svibnja?

Vjerovnici su se odlučili za model namirenja po EPM metodologiji koja je uobičajena za ovako kompleksne nagodbe. Njime se definira da postotak povrata ovisi o tome prema kojoj članici grupe dug postoji, odnosno dug se naplaćuje od tvrtke koja je i bila dužnik i naplata ovisi o zaduženosti i vrijednosti te tvrtke. Stoga će vjerovnik kome je dužna Jamnica imati veći povrat nego vjerovnik kome je dužan Konzum. U vodopadu tražbina prioritet imaju tražbine s osiguranjima koja imaju vrijednost. Oni koji imaju tako osigurane tražbine neće imati otpise. Vjerovnici koji imaju jamstva određeni dio povrata ostvarit će na svakoj članici grupacije koja je dala jamstvo za njihov kredit, a neosigurani vjerovnici ili oni koji su imali zaloge na dionice tvrtki koje ne vrijede ništa imat će najmanji manji stupanj naplate. Rezultati EPM modela ovise o puno parametara od kojih su ključna dugovanja i vrijednost tvrtki na koje se tražbina odnosi. Kako smo angažirali još jednu grupu savjetnika koji provjeravaju kvalitetu modela, odlučili smo pričekati rezultate tog pregleda koje očekujemo u svibnju.

Adris grupa proziva vas da model namirenja nije pravedan...

Ponavljam, vjerovnici su među sobom dogovorili metodologiju koja će se koristiti u nagodbi, a ona je između ostalog razlog zbog kojeg su sudovi u Švicarskoj i Londonu priznali Zakon o postupku izvanredne uprave kao insolvencijski. Adris ima zaloge na dionicama nekoliko tvrtki u sustavu i njihovi postupci proizlaze iz činjenice da prepoznaju da sredstva osiguranja koja imaju nisu vrijedna kao što su mislili da jesu kada su ih uzimali. Svatko od vjerovnika Agrokora donosio je u prethodnom poslovnom odnosu s Agrokorom odluke koje zbog stanja u koje je Agrokor doveden sada rezultiraju gubicima. Meni je zbog toga žao, ali ne mogu napraviti ništa osim osigurati fer i pravično namirenje po jasno utvrđenim principima svih skupina vjerovnika iz onoliko vrijednosti koliko je preostalo. Ipak, s Adrisom razgovaramo i nadamo se da će i oni biti konstruktivan sudionik same nagodbe.

Udruga dobavljača u sporazumu s Gradom Zagrebom vidi privilegiranje jednog vjerovnika i zbog toga je Kraš predao podnesak na Trgovački sud...

Grad Zagreb bitan je partner Agrokor grupe, većina tvrtki ima sjedište u Zagrebu i veliki broj zaposlenika Agrokora radi u Zagrebu. Tisak je glavni distributivni kanal ZET-a, ali je kompanija zbog koncesija za lokacije kioska ovisna o Gradu. O dogovoru sa Zagrebom ovisila je sudbina Tiska, pa posredno i tiskanih medija s obzirom na to da je on njihov distributer. Kako je dogovoreno da će sve tvrtke i Grad Zagreb u kumulativu prosječno naplatiti 61 posto tražbina, što je gotovo isto kao i 62 posto koliko su prosječno do sada naplatili i dobavljači, Zagreb je zapravo tek sada izjednačen s ostalim dobavljačima, a nikako privilegiran. Moram napomenuti da je u pregovorima o načelnom sporazumu o nagodbi najspornija točka dogovora među vjerovnicima bila daljnja naplata graničnog duga dobavljača. Postignut je maksimum koji se mogao postići s točke gledište dobavljača, ali i maksimum na koji su mogli pristati financijski vjerovnici. Do sada smo prosječno platili oko 40 posto starog duga, a oni koji su imali pretežno granični dug imali su jako visoki postotak naplate koja ide i do 80 posto. Brojni su dobavljači naplatili više od prosječnih 62 posto. Žao mi je što je Kraš predao podnesak na sud zbog navedenog slučaja ako uzmemo u obzir činjenicu da je sporazumom Grad odustao od pritisaka na Konzum koji je glavni distributivni kanal Kraša. Ako tome dodamo da je Kraš već naplatio svoja potraživanja od Agrokora, time je situacija u koju nas dovodi jedna mala grupa dobavljača apsurdnija. Nadam se će sagledati dogovor s Gradom te u njemu vidjeti pomak prema uspješnom okončanju nagodbe.

Kako je prošla u ovom procesu država s obzirom na to da javni sektor potražuje 1,27 milijardi kuna?

Ukupno država potražuje oko 170 milijuna eura, od kojih je 70 milijuna eura osigurano, a 100 milijuna eura je neosigurano, u koje su uključena i potraživanja Grada Zagreba. Postotak naplate ćemo znati nakon što rezultati EPM-a budu poznati, ali država je do sada jako dobro prošla jer je povukla poteze prije procesa poput naplate dospjelih poreza tijekom blokade u iznosu od 118 milijuna kuna.

Hoćete li udovoljiti zahtjevima Francka koji traži objavu isplata tražbina?

Franck je među tvrtkama koje su ostvarile iznadprosječnu naplatu, ali samo onog dijela potraživanja koja su imali za robu. Vjerovnici koji su glasni protivnici modela nagodbe uglavnom imaju mali povrat dijela potraživanja nastalih zbog financijskih aranžmana dogovaranih u prošlosti, a kojima su odredili gubitke iz ovog procesa. Nije proces izvanredne uprave nikoga deprivilegirao. Neki vjerovnici koji su ugovarali financijske mjenice ili kreditiranje imali su poslovne razloge za ulazak u takve poslovne aranžmane pa su, nadam se, imali i poslovne pogodnosti. Te pogodnosti nisu vidljive sada, ali s obzirom na to da su ih ugovarali iskusni poslovni ljudi, da su vidljive u poslovnom modelu i profitima nastalim do sada iz sveukupnog odnosa s grupom Agrokor.

Visoki trgovački sud u petak je objavio odluku kojom se ukidaju postojeće skupine vjerovnika, ali i kojim nalaže osnivanje stalnog vjerovničkog vijeća. Može li to utjecati na proces nagodbe?

Ne očekujemo da će ovo rješenje zakomplicirati proces nagodbe ili stvoriti zastoje. S obzirom na to da je proces uspostave stalnog vjerovničkog vijeća bio blokiran zbog toga što je Adris Grupa osporavala tražbine vlasnika obveznica, odluka suda omogućava nam da ubrzamo taj proces. Mislimo da je fer i pošteno da se vlasnicima obveznica dozvoli da pod istim uvjetima kao i drugi vjerovnici sa stvarnim tražbinama sudjeluju u glasanju o nagodbi. Država se, ne zaboravimo, financira obveznicama pa je činjenica da osporavanje istog instrumenta predvodi jedna od većih hrvatskih tvrtki Adris loša poruka toga financijskoj javnosti, a stvara i problem vjerodostojnosti jer vjerovnik koji nije zadovoljan svojim položajem onemogućuje drugog vjerovnika da sudjeluje u procesu. Zato se nadam kako ćemo uskoro postići dogovor s Adrisom s kojim smo gotovo u svakodnevnom kontaktu da se konstruktivno vrate nazad i konstruktivno sudjeluju u procesu. Idućih dana Trgovačkom sudu predložit ćemo nove skupine vjerovnika i time, nadam se, osigurati osnivanje vijeća.

Konsolidirani rezultati poslovanja Agrokora za 2017. pokazuju pad prihoda u maloprodaji.

Rezultati su posljedica niza efekata stvorenih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, od kojih je najznačajniji nelikvidnost na početku godine, kada je Agrokor imao značajan pad broja kupaca i velikih problema s osiguranjem robe na policama, što je, naravno, utjecalo na ukupnu prodaju i na profitabilnost u tom dijelu godine. U drugom dijelu godine, nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, riješeno je financiranje, zatvoreno je desetak posto trgovina Konzuma koje su loše poslovale, a fokus poslovanja pomaknuo se s volumena trgovine na profitabilnost kompanije. U drugom dijelu godine bilježili smo iz mjeseca u mjesec bolje rezultate, a pozitivan trend nastavio se i u prva tri mjeseca 2018. U odnosu na ostale sektore Agrokora, maloprodaja ima najveći potencijal rasta profitabilnosti i na tome ćemo nastaviti raditi posebno nakon nagodbe. Rekao bih da su rezultati jako dobri s obzirom na uvjete u kojima se radilo 2017. kada je kompanija praktički dovedena u stečaj, a efekti poboljšanja poslovanja itekako se vide. Pred nama je još uvijek jako dug put jer se profitabilnost mora bitno povećati kako bismo dugoročno mogli biti održiva kompanija.

Rezultati poslovanja tvrtki nisu objavljeni, a u javnosti je poznat problem s knjiženjem jamstava za koje neki dionici tvrde da su neosnovana…

S jedne su strane vjerovnici koji imaju jamstva, a među njima su Fidelity, vodeći globalni financijski fond, Sberbank koji je dao Agrokoru 1,1 milijardi eura, VTB, Zagrebačka banka i drugi financijski vjerovnici iz cijelog svijeta. Na drugoj su strani tri tvrtke iz sustava Agram koje tim institucijama osporavaju pravo na jamstvo. Kao i u slučaju osporavanja obveznica, i ovdje imamo domaću tvrtku koja problematizira uobičajen financijski odnos. Iz razgovora sa stranim financijskim institucijama i tu vidim potencijalni negativni utjecaj na financijsko tržište u Hrvatskoj jer nas inzistiranje na tim osporavanjima indirektno može izolirati iz financijskih tokova. Kao i u slučaju Adrisa, i s Agramom smo u kontaktu, a izvanredna uprava napravit će sve da dođemo do fer rješenja ovog problema. Obavili smo niz razgovora s domaćim i stranim pravnim tvrtkama i pravnim autoritetima koji su redom potvrdili da jamstva vrijede. Ta pravna mišljenja su dokumentirana. S obzirom na to da jamstva vrijede ona se moraju knjižiti. Kako su jamstva veća od onoga što tvrtke mogu platiti i u ovom ćemo koristiti EPM metodologiju, kao bazu za knjiženje jamstava. Kad se model završi, objavit ćemo i financijska izvješća pojedinačnih kompanija. Neknjiženje tih jamstava bilo bi nepravilno prikazivanje financijskih izvještaja. Naše uprave i direktori pokazat će ispravna revidirana financijska izvješća za 2017. godinu.

Mnogi povlače paralelu između angažmana McKinseya, tvrtke u kojoj ste radili, te odnosa Ante Ramljaka s Texo Managementom kojem je osigurao posao...

U toj sam kompaniji radio od 2008. do 2013., pri čemu sam u Hrvatskoj odradio samo jedan projekt koji je trajao dva mjeseca. To je vodeća savjetnička kuća u svijetu i globalno veliki inkubator uspješnih poduzetnika i menadžera. Mene je odluka financijskih vjerovnika da nakon pozivnog natječaja za dio posla angažiraju McKinsey dočekala kada sam stupio na dužnost izvanrednog povjerenika. Privremeno vjerovničko vijeće donijelo je na kraju jednoglasnu odluku o angažmanu više savjetničkih kuća na provjeri i finalizaciji nagodbe, među kojima je i McKinsey. Ako želite da proces u Agrokoru vodi osoba s relevantnim međunarodnim iskustvom, sigurno je da će imati iskustvo rada u jednoj od dvadesetak svjetskih kompanija koje rade na restrukturiranjima. Također je velika vjerojatnost da će jedna od tih kompanija biti i angažirana u procesu velikom poput Agrokora. Ako gledamo odnos mene i kuće McKinsey te odnos Ante Ramljaka i Texo Managementa, te dvije situacije nisu usporedive.

Komentara 3

DU
Deleted user
07:55 01.05.2018.

Dok se slikaju u ovoj pozi s prekriženim rukama to nešto govori ....

DU
Deleted user
20:52 30.04.2018.

Baš me zanima koji će to predsjednik uprave ubilježiti jamstva kao obveze i na taj način postaviti temelje nagodbe. Zakon nije na njegovoj strani. A bez toga nagodba pada.

ST
stomiovotreba
20:32 30.04.2018.

Izgleda da ovaj gospodin zna o cemu govori. Kakva promjena!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije