Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 127
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
IZ MINUTE U MINUTU

Stranke na sve strane diljem zemlje: Dan obilježio rat na društvenim mrežama

PIXSELL
Autori: Vecernji.hr, Hina
07.04.2024.
u 16:17

Još je 10 dana do izbora, kampanja je u punom jeku. Političari i stranke su sveprisutni

* Stranke su iskoristile sunčanu nedjelju da diljem zemlje predstavljaju svoje programe

* Dan su obilježile prepirke Zorana Milanovića i Olega Butkovića

* Novinari su za prepirku pitali Andreja Plenkovića, no je rekao da bi Milanović prvo trebao odgovoriti na Butkovićeve optužbe

Tijek događaja pratite iz minute u minutu.

15:30 "Nas on uopće ne zanima. Da vi nas ne pitate za njega, ja se ne bi osvrnuo jer je nebitan", rekao je Andrej Plenković, govoreći o Zoranu Milanoviću. Pozvao ga je da odgovori na Butkovićeve optužbe.

Više o tome OVDJE.

15:10 Most je na Bundeku predstavio listu za I. izbornu jedinicu, biračima su poručili da će se boriti za bolji i kvalitetniji život svih građana u Hrvatskoj, te kako najavljuju da će se u hrvatskoj politici dogoditi proljeće. "Prije četiri godine najavljivali smo da se Hrvatska budi. Kao angažirani a ne stranački ljudi ušli smo po prvi puta u politiku. U to vrijeme našeg mandata a najviše kroz zakonske prijedloge koje smo radili u to vrijeme" izjavila je na predstavljanju nositeljica Mostove liste u I. izbornoj jedinici Marija Selak Raspudić. Naglasila je da je izborna lista slagana kao kombinacija stručnih i entuzijastičnih ljudi koji predstavljaju kombinaciju mladosti i životnog iskustva, a koji pritom pokazuju kako "Hrvatska ima budućnost koja nije HDZ ni SDP". Selak Raspudić rekla je i kako se na listi nalazi jednak broj muškaraca i žena koji su birani na osnovu dosadašnjeg aktivizma, rada i zalaganja unutar svojih zajednica. 

Kandidat na listi Josip Periša istaknuo je da je Mostu jedan od prioriteta i politika studenata i mladih kojima je potrebno vratiti dignitet. Najavio je da će MOST,  bude li izabran, raditi na povećanju kapaciteta studentskog smještaja kao i izgradnju studentske poliklinike u kojoj bi se na adekvatan način moglo skrbiti o mentalnom zdravlja studenata. Predstavljajući se ostali kandidati na listi su rekli kako će se boriti za Hrvatsku koja će imati jasnu migracijsku politiku, dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu kao i bolju i pristojniju plaću. "Mi najavljujemo da će se u hrvatskoj politici dogoditi proljeće. Proljeće, optimizam i nadu bude nam upravo ovi ljudi i ovi kandidati za našu prvu izbornu jedinicu" zaključila je Selak Raspudić.

14:42 Stranke Fokus i Republika predstavile su u Dubrovniku zajedničku listu i program za 10. izbornu jedinicu, a nositelj liste Mato Pavličević kao goruće je probleme juga Hrvatske istaknuo prometnu povezanost i prekomjerni turizam. Poručio je kako Split i Trogir treba povezati brzom željeznicom i metroom, jer je brza cesta podkapacitirana i opasna. "Dubrovnik još uvijek čeka brzu poveznicu, autocestu do Ploča. U svibnju će se navršiti petnaest godina otkad je Ivo Sanader otvorio radove, a već drugi dan strojevi su vraćeni na druga gradilišta. Cijela ekipa koja danas vodi ovaj grad, županiju i državu, tada je bila na otvorenju. Oni su i dalje tu, a Ivo je platio račun za sve", poručio je Pavličević. Dodao je kako Dubrovnik još uvijek čeka i brzu cestu prema Zračnoj luci Ruđer Bošković. "Trebat će mnogo izračuna i nacrta, a prije svega iskrene komunikacije s građanima", rekao je Pavličević je naglasio kako turizam ljeti guši gradove koji su zimi prazni te da turizam treba biti održiv. 

14:34 U Karlovcu je uz Koranu u nedjelju predstavljena lista za parlamentarne izbore koalicije "Rijeke pravde" za VII. izbornu jedinicu, a predsjednik SDP-a Peđa Grbin ustvrdio da će "odlaskom HDZ-a s vlasti 90 posto problema Hrvatske s korupcijom nestati jednom zauvijek". "Radit ćemo na tome da se Hrvatska učini boljom, za radnike, da imaju veće plaće od kojih se može dostojanstveno živjeti, za umirovljenike, da nakon 30 ili 40 godina rada mogu dostojno živjeti od mirovine, za mlade, jer su ljudi u Hrvatskoj zaslužili besplatno mjesto u vrtiću, ali i za one koji traže krov na glavom, da Hrvatska ne bude na začelju Europe po dobi kada se odlazi iz roditeljskog doma", rekao je. Dalija Orešković iz SiP-a je rekla da je unazad osam godina došlo do "teškog sunovrata institucija koje bi se trebale boriti protiv korupcije". "Ta institucionalna devastacija se događa kada imamo najkorumpiraniju vlast u povijesti hrvatske države. Potkopavanje pravosuđa je ravno činu veleizdaje", ustvrdila je.

Predvodnica liste i sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček je navela da su "potpuna nezainteresiranost i apsolutna nesposobnost doveli do neuspjeha obnove od potresa". Na listi je i glinska dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić koja je rekla da vrijeme provodi na terenu u gumenim čizmama. "Znam svakog svog korisnika i znam kako ljudi žive. Borit ću se kao saborska zastupnica za to da nitko više ne živi sa 150 eura mirovine, da ona iznosi barem pet stotina eura, da me više nitko ne hvata za rukav jer ne može platiti drva ili režije", rekla je.

12:32 - "Dobro jutro Zorane, oprosti što ti pišem ovako rano jer znam da duže spavaš, ali još čekam tvoje odgovore na moja dva pitanja. Nije valjda maca popapala jezik? P.S. Dobro promisli što ćeš odgovoriti jer ću imati i dodatna pitanja. Srdačan pozdrav", napisao je jutros na Facebooku Oleg Butković.

Zoran Milanović odgovorio mu je objavom na svom profilu: "Olja, ima li člana tvoje obitelji koji se nije okoristio državnim novcem od kad si ministar? Zna se već, braco bivši policajac s 25 godina je preko noći postao uspješni kamiondžija pa i veleposjednik skupog zemljišta uz more. Jasno, ako si brat HDZ-ovog ministra možeš kupovati i pomorsko dobro. Al nije Olja zaboravio ni oca. Najprije je tata Butković od Ministarstva turizma dobio 110 tisuća kuna za obnovu svog kampa Povile, a onda je Oljino Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dalo osam milijuna kuna za gradnju novog lukobrana u uvali Povile - direktno pred restoranom tate Butkovića".

>>OPŠIRNIJE


12:25 - Predstavnici Možemo! poručili su u nedjelju na predstavljanju izbornog programa kulture, da žele povećati proračun za kulturu i građanima je učiniti dostupnom kroz vaučere, ulagati u izgradnju kulturnih centara i programe u malim sredinama. “Kultura je temelj za dobar život. Kultura nisu samo programi i publika, ona je otvaranje dijaloga, prostor za uključivanje i i jačanje zajednice. Možemo! se svojom kulturnom politikom obuhvaća i želi brinuti za sve segmente kulturnog polja”, rekla je Urša Raukar Gamulin. Objasnila je kako je njihova kulturna politika organizirana oko tri programske osi - održivost, dostupnost u svim krajevima Hrvatske  i pitanje relevantnosti kulture, u smislu suradnje s drugim sektorima.

Antonija Letinić rekla je da je preduvjet za dostupnost kulture da svi građani mogu sudjelovati u kulturnim programima, kao gledatelji ili akteri, pa je važna izgradnja adekvatne infrastrukture, među ostalim, prostora za kulturu, aktivirati postojeće kulturne centre. Smatra da je važno ulagati sredstva u različite mjere koje će učiniti kulturu dostupnom širokom krugu građana bez obzira na to gdje žive, pa će uvoditi programe usmjerene na dostupnost kulture, poput ulaznica, vaučera, decentralizacije te integracije osoba s invaliditetom, osoba koji su migrantskog porijekla.

Goran Sergej Pristaš rekao je da se u Zagrebu izdvaja oko sedam posto proračuna za kulturu, što je iznimno visok postotak, a iznosi oko 73 milijuna eura godišnje otkad je Možemo! preuzeo upravljanje Zagrebom. "To je i put za Hrvatsku", dodao je. Po njegovim riječima, tijekom tri godine upravljanja Zagrebom, Možemo! su imali priliku vidjeti i temeljito upoznati sve probleme, ne samo o tome kako žive i rade kulturni djelatnici u Hrvatskoj, nego i na koji način postojeći zakonski okviri čak onemogućavaju ili potencijalno čak i devastiraju kulturnu scenu.

Dodao je da im je plan poticati prisutnost kreativnih edukacijskih programa i u cjeloživotnom obrazovanju, neformalnom i informativnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na građane treće životne dobi. "Kad govorimo o razvoju kulture, ne možemo zanemariti i razvoj kulturnih industrija, prije svega u polju knjige, u polju video igara, u polju filma, u polju glazbe i izdavaštva", ustvrdio je Pristaš. Kao primjere kulturne politike u Zagrebu izdvojio je početak radova na Paromlinu, osnivanje nove ustanova u Zagrebu, napomenuvši da imaju namjeru krenuti prema napuštenim industrijskim objektima i onda dati te prostore u svrhe razvoja kulture i razvoja same zajednice.


12:20 - Politička platforma Umirovljenici zajedno poručila je u nedjelju da Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja, jer bi to bio značajan iskorak u poboljšavanju statusa hrvatskih umirovljenika sa fakultetskim obrazovanjem, ali i putokaz za mlade. 

"Mladi vide da su mnogi njihovi vršnjaci po četiri, pet, pa i više godina redovnog studiranja umjesto 'prihoda' imali trošak, kao i da su nerijetko u cijelom nizu zanimanja, posebno u javnom sektoru, nakon zaposlenja imali podjednaku, a nerijetko i manju plaću od svojih već podosta situiranih vršnjaka koji nisu studirali", istaknuli su u priopćenju. Smatraju i da nekima to može biti i razlog više da nakon završenog studija ostaju u Hrvatskoj jer mladi i školovani ljudi ne odlaze u svijet samo zbog viših plaća "već sve više i zbog čitavog niza dubioznih pravila uz otežano profesionalno napredovanja u Lijepoj našoj". 

Iz Političke platforme Umirovljenici zajedno podsjećaju da su se, kada su prošle godine predstavili prijedlog za priznavanje svakog oblika rada tijekom studiranja u radni staž, neki "intelektualci“ smijali i zbijali šale, no sada oni plagiraju njihov prijedlog lažući javnost da su upravo oni prvi koji to predlažu.

"Kako je pored tolike brige za studente uopće bilo moguće da se studenata nisu sjetili cijeli jedan mandat u Hrvatskom saboru", pitaju se. Po njihovim riječima, većina ljudi zbog studiranja i traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine, a kraći radni staž se i inače reflektira na konačnu visinu mirovina, tako je sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva "financijska" kazna. 

"U kontekstu borbe protiv siromaštva takva svojevrsna penalizacija treba što prije biti okončana, priznavanjem godina studiranja u staž", ističu. Takvu praksu već ima Poljska koja za 5 godina studiranja priznaje čak 8 godina u radni staž, Njemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju otkup godina studiranja koje ulaze u radni staž i utječu na mirovine. Političku platformu Umirovljenici zajedno čine Stranka umirovljenika (SU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ) i Demokratska stranka umirovljenika (DSU).



6:30 Stranke su se raspršile na sve strane. Na presici stranke Možemo!, u Zagrebu, Urša Raukar-GamulinTeodor CelakoskiGoran Sergej Pristaš i Antonija Letinić predstavljaju izborni program za kulturu. U planu je predstavljanje liste Mosta za 1. izbornu jedinicu s nositeljicom Marijom Selak Raspudić, predstavljanje kandidata i kandidatkinja liste koalicije Rijeke pravde iz 7. izborne jedinice kojemu će nazočiti i predsjednik SDP-a Peđa Grbin, predstavljanje liste broj 5 Domovinskog pokreta i partnera za III. Izbornu jedinicu na čelu s Davorom Dretarom. Predstavljanju će nazočiti Ivan Penava,  Predstavljanje koalicijske liste Rijeke pravde za 5. izbornu jedinicu i druženje  s mještanima. Na predstavljanju će biti i Predrag Fred Matić, član Predsjedništva SDP-a i prvi na listi koalicije u 5. izbornoj jedinici.


6:00 "Kako je moguće da imate trgovanje utjecajem, Rimčeva traži i moli Butkovića da zaposli nekog u privatnoj firmi koja radi s Butkovićevim ministarstvom. Kolike su šanse da Butkovića ta firma odbije? Kako se to zove? Je li to kriminal? Jel' to trgovanje utjecajem? U trećoj republici to će biti prva dnevna raspored, iskorjenjivanje poganog shvaćanja vlasti" kazao je jučer u Kninu Milanović. Butković je kasnije odgovorio: "Je li trgovanje utjecajem ako predsjednik Republike, u konkretnom slučaju Ti Zorane Milanoviću, osobno traži od državnih i privatnih banaka da otvore račun njegovom rođaku koji je pod sankcijama zbog povezanosti s ruskim kapitalom? 2. Što si dobio kod protučinidbu za taj angažman?"

FOTOGALERIJA Iz nje je pokradeno sve što je imalo vrijednost: Od ponosa Đakova ostali su samo zidovi i šuma na krovu

1/65
Ključne riječi

Komentara 4

DU
Deleted user
08:47 07.04.2024.

Za one koji imaju ruska imena ne glasujem da me ne bi proglasili rusofilom. Andrej i Oleg su ruska imena.

KA
Kapitol
15:55 07.04.2024.

Pa tu se nema kaj razmisljati. Predsjednik govori o promjenama i izvlacenju Hrvatske iz dna EU. AP najavljuje nastavak iste politike kradezea i sa istim ljudima.Nazadak smo vidjeli i osjetili -vrijeme je za napredak . Oporavak nece biti lagan .

PA
PavelHršak
18:45 07.04.2024.

Dakle, izbori za Sabor tek što nisu. Predizborno stanje? Uglavnom, sramotno. Nije čudo, da su politički analitičari suzdržani u svojim ocjenama. Tako političari imaju široke mogućnosti davati prazna obećanja, a mi, nadobudni komentatori pljuvati po onim "pokvarenjacima" s druge strane i očekivati kako će "naši bezgrješni" riješiti" sve nagomilane probleme već samom, makar mršavom, pobjedom na izborima. No, što je najžalosnije? Uz sva pretjerivanja sudionika u zapjenjenim raspravama svi imaju pravo u tomu, da je Hrvatska nakon više od 30 godina samostalnosti, više od 10 godina članstva u Europskoj Uniji i skoro toliko u NATO, daleko od onoga što su mnogi od nas očekivali. Čijom krivicom? Habsburška monarhija, Mađari, Turci, Srbi? Ma, otrijeznimo se. Po pobjedi u Domovinskom ratu zemlja je imala oko 4,5 milijuna stanovnika, danas ima oko 3,8. Zbog niskog broja novorođenih ili nekakvog drugog naivnog viđenja? Otišli, bilo kamo, zašto? Odgovor nije nikakva tajna, ali baš to je cijelo to vrijeme za Hrvatsku, bez obzira kakvu vladu imala, nerješiv problem - uspostaviti suvremene gospodarstvo. Umjesto toga, iscrpljivanje u međusobnom bacanju blata, izmišljanje čiji je doprinos "slavnoj" prošlosti veći itd.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije