Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 132
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
19.01.2023. u 21:30

Od tri preporuke Ruinijeve komisije za Međugorje dvije su ispunjene: slanje papina izaslanika i ukidanje zabrane za hodočašća. Ostalo je još samo proglašenje svetišta

One najkraće vijesti iz Vatikana često, u svojoj pozadini, nose veliku poruku. Tako je ovoga tjedna Tiskovni ured Svete Stolice objavio kako je u ponedjeljak papa Franjo primio apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskupa Aldu Cavallija, ne navodeći detalje sastanka.

No, onima koji pomno prate zbivanja u Međugorju to je posve logičan slijed događaja, a koji je “zamirisao” da je priznanje međugorskog svetišta blizu. Otkrio je to nedavno fra Stefano Cechchin, predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI) sa sjedištem u Rimu, u razgovoru za tjednik “Maria con te”, rekavši kako mu je mons. Cavalli povjerio važan dokument o statusu Međugorja. “To je tekst koji još nije moguće objaviti, ali ćemo to uskoro učiniti”, rekao je fra Stefano, koji je u listopadu bio prvi predavač na 14. mariološko-marijanskom nacionalnom kongresu, kojega je lani u Međugorju organizirao Hrvatski mariološki institut KBF-a u Zagrebu u suradnji s PAMI-jem i župom sv. Jakova iz Međugorja.

Cecchin je na spomenutom kongresu dao intervju “Glasu Koncila” o međugorskom fenomenu, rekavši kako se s čeka izlazak novog direktorija Kongregacije za nauk vjere o tome kako postupati s ukazanjima. Premda postoje norme o tome, one su, kako veli, pomalo zastarjele tj. svijet se promijenio. Te da ima mnogo prijavljenih ukazanja po cijelome svijetu, ali mnoga od njih su problematična. Međugorje, očigledno, ne ulazi u red takvih. Fenomen je, kao što znamo, a veli i sam Cecchin, započeo 1981. ukazanjima i dolaskom ljudi te je po normama mjesni biskup pokrenuo proces vrednovanja ukazanja.

”Potom su se pojavili problemi te je stvar došla do Rima. Ima ih koji kažu da se upravo zahvaljujući negativnom stajalištu mjesnoga biskupa glas o ukazanjima toliko proširio, tj. da fenomen ne bi poprimio te dimenzije da je biskup bio suzdržaniji. U svakom slučaju, 2010. papa Benedikt XVI. osnovao je komisiju za Međugorje, često zvanu “Komisija Ruini” po njezinu predsjedniku kardinalu Camillu Ruiniju. Komisija je prestala s radom 2014. i njezini su zaključci predani papi Franji. Nakon toga je u Vatikanu došlo do trenutka zastoja i teškoće zbog pokušaja manipulacije izvještajem komisije. Da bi razjasnio stvar, Papa je imenovao još jednoga savjetnika, o. Salvatorea Perellu, koji je vrhunski poznavatelj mariofanija. O. Perella je potvrdio ocjene “Komisije Ruini”.

Nakon toga dogodilo se ono što je svima poznato: Papa je imenovao apostolskoga vizitatora za župu Međugorje, najprije u osobi nadbiskupa Henryka Hosera, a potom nadbiskupa Alda Cavallija”, objasnio je fra Stefano, koji je očigledno dobro upućen u status Međugorja u Vatikanu. Nalaze Ruinijeve komisije objavio je na svojem blogu 2017. sadašnji šef za medije pape Franje poznati Vatikanist Andrea Tornielli.

Oni kazuju kako se prvih sedam dana ukazanja mogu priznati autentičnima, a da će se ostala dalje pratiti. Ona nisu priznata, veli Cecchin, upravo zato što ukazanja nisu završila. “Fenomen mora biti zaokružen, mora završiti. Dok se to ne dogodi, teško da će se bilo što definitivno reći. No rekao bih da je glede ukazanja, za sada, nagnuće takozvane ‘vatikanske politike’ pozitivno.

Činjenica da je imenovan apostolski administrator i da je Papa triput slao poruke za Mladifest nije, istina, priznanje autentičnosti ukazanja, ali ipak nešto govori”, objašnjava fra Stefano. Govori mnogo toga. I to se dalo iščitati upravo iz Torniellijeva teksta o nalazu Ruinijeve komisije, koji je u svibnju 2017. napisao i to kako će papa poslati svojega izaslanika u Međugorje, ukinuti zabranu svećenicima za organiziranje hodočašća i proglasiti Međugorje svetištem pod upravom Svete Stolice.

To su bile preporuke komisije kardinala Ruinija, koje je papa Franjo očigledno odlučio provesti u djelo. Stoga je 11. veljače 2017., na blagdan Gospe Lurdske, imenovao mons. Hosera posebnim izaslanikom Svete Stolice za Međugorje, a 31. svibnja 2018. (na blagdan Pohođenja Marijina) apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje. Mons. Hoser preminuo je pretprošle godine i naslijedio ga je mons.

Aldo Cavalli, koji je fra Stefanu Cecchiju pokazao u listopadu važan dokument za Međugorje, a ovoga se tjedna susreo s papom Franjom. Naime, od spomenute tri preporuke Ruinijeve komisije za Međugorje dvije su ispunjene: slanje papina izaslanika i ukidanje zabrane za hodočašća. Ostalo je još samo proglašenje svetišta. Budući da Crkva voli simboliku datuma, možda će se ono zbiti i na Gospu Lurdsku 11. veljače ove godine. Toga dana mons. Cavalli je u Fatimi. Ili ćemo čekati neki drugi simboličan datum, vidjet ćemo. No sudeći prema svemu, službeno priznanje međugorskog fenomena jako se približilo. 

Komentara 9

Avatar joshan
joshan
23:00 19.01.2023.

11.veljače je gospa lurdska a 13 svibnja je gospa fatimska..

Avatar southman
southman
07:32 20.01.2023.

A Fatima i Lourds su bili što kad se Gospa tamo ukazala ??

Avatar southman
southman
07:31 20.01.2023.

Ključ cijele priče o Međugorju su ono dvoje djece koja su vidjela ukazanje 24.06.1981. ali se nisu pojavili na brdu sutradan 25.06.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije