Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 145
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
crtež na oblutku
Povratak na članak

Otkriće: "Dalmatinci" crtali još prije 15.000 godina

Pronađeni crtež u pećini Vlakno kod Savra na Dugom otoku najstariji je otkriveni crtež u Hrvatskoj.

Komentari 12

DU
Deleted user
15:47 23.06.2010.

Sad je jasno da su Dalmatinci najnapredniji! Kako god, prst u more i povezani su sa cijelim svijetom, a izgleda da imaju dobru vezu i prema gore,

VL
OR
orisis
16:05 23.06.2010.

ovo dolje je iz Wikipedije.

VL
Avatar m_m
m_m
12:38 23.06.2010.

\"Dalmatinci crtali još prije 15.000 godina\"! Pa da, povijesna je činjenica da su Dalmatinci tu živjeli od postanka svijeta do danas! U stvari, čitam da je sve popularnija teorija po kojoj je Bog prvo stvorio Dalmatince, a onda su Dalmatinci stvorili svjetlo, nebo i zemlju, pa nakon toga druge ljude ...

VL
OB
-obrisani-
13:01 23.06.2010.

svi po malo seru i prave se pametni,ako se zna kada su slaveni naselili ta područja,a oni odmah dalmatinci crtali prije 15000 godina ,novinari ko ko babe vračare

VL
OB
-obrisani-
14:10 23.06.2010.

\"prikaz nekog pejzaža ili životinje\" Meni je to ipak više nalik na željezničku prugu. pozdrav vaš zmijicamala

VL
Avatar kos
kos
14:26 23.06.2010.

m_m,,,,,,,,,,,,ZABORAVIO SI, I BALUN;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;

VL
Avatar m_m
m_m
15:02 23.06.2010.

Točno, ispričavam se. I balun!

VL
OR
orisis
16:05 23.06.2010.

Ime Dalmata povezano je s nazivom njihove prve prijestolnice Delminium (starije Delmion) na Duvanjskom polju. Starija je hipoteza da su oba naziva povezana s novijom albanskom riječi delme (alb. „ovca“), jer su Dalmati bili stočari. Drugi su mogući pokazatelj staro pleme Delamiti na sjeverozapadu Irana uz Kaspijsko more (Issa-Fatimi i Yoshamya, 2007.), čiji su se potomci zatim u srednjem vijeku preselili u sjeverni Kurdistan, tj. danas u istočnoj Turskoj pod imenom Dimili (ili turski pogrdno \"Zazaki\"). Nove genetske poredbe na Y-kromosomu tih kurdskih Dimila i današnjih Dalmatinaca iz Zagore daju skoro identični genski spektar s dominacijom istoga dinarskog haplotipa I1b (Eu7) što znači da su prvotno zajedničkog iskona; također je znakovito da u jeziku ti potomci Delamita i naši ikavci imaju 1/5 zajedničkih riječi, osobito glagole i zamjenice, pa čak i glas jat koji je inače nepoznat drugdje u Aziji. Stari izvorni jezik antičkih Dalmata zamalo je nepoznat, osim romaniziranog mjestopisa Dalmacije kojeg su popisali Rimljani. Dok su dalmatski stočari u brdovitom zaleđu Dalmatinske zagore bar dijelom očuvali svoj poluromanski govor i stari stil života, ostali u primorskim gradovima tada su uglavnom romanizirani. Nakon propasti Rima, u ranom srednjem vijeku, po tim obalnim gradovima iz lokalnoga latinskog dijalekta postupno nastaje romanski dalmatski jezik, koji je bio približno između kasnijeg talijanskoga i rumunjskog, ali je s asimilacijom ovih romanskih potomaka donedavna izumro. Naprotiv, srednjovjekovni potomci starih Dalmata u kraškom su zaleđu Dalmatinske zagore bar dijelom očuvali svoj poluromanski \"morlački\" govor koji je kasnije nakon djelomičnog slaviziranja nazvan „Murlaška besyda.“ Iz njega je bilo popisano tek 290 riječi, a još u Austro-Ugarskoj do 1. svj. rata postojalo je oko 2100 njegovih govornika kao zadnjih kulturnih nasljednika starih Dalmata. Ovi su većinom živjeli kao polunomadski pastiri na planinama oko Livanjskog polja, ali su potom u Jugoslaviji kroz 20. st. ti nepodobni neslaveni bili nasilno slavizirani i dijelom su uništeni i raseljeni. Kao jezični trag tih posljednjih Dalmata, danas je preostao samo još čudnovati neslavenski mjestopis (toponimi) mnogih vrhova, sedla i izvora na planinama oko Livna: Ayvatat, Bleynadorna, Suturba, Brona, Ozirna, Gareta, Mitra, Zugva, Čamašir, Drul, Yenit, Yunč itd. U zaleđu Posušja postoje toponimi Nuga, Oruga , Konjovac.

VL
OB
-obrisani-
17:01 23.06.2010.

Ma kakve crteže, to je pločica na kojoj Kerum bilježi runde jeb..nja na Dalmatima....

VL
MM
Mladen Miletić
21:25 24.06.2010.

Dobro je da su nešto našli tamo sam bio prošle godine inače nema ama baš ništa drugo !

VL
OB
-obrisani-
05:06 25.06.2010.

Ovako su izgledali nasdi krajevi u vrijeme kad su srbeki jos koze pasli zajedno sa drevnim Bulgarima u Turkmeniji.................................Hrvati( 45 % ilirskih gena)su na ovim prostorima oko OSAM TISUCA godina i svakako se mogu ubrajati medju evropske starosjedioce(Basci , Iliri i Laplanderi) Podjimo sa sjevero –zapada.Ilirska plemena Veneti, Messapii i Lapiges (Venecija pa do rijeke Po,juzna Austrija,sjeverna Slovenija), Histri(Istra), Japodi(Lika ,Gorski kotar ,juzna Slovenija),Delmati(Dalmacija), Colopiani (Sisak),Panonci (Posavina), Iassi(Podravina), Breuci (Slavonija), Amantini (Srijem),Skordisci(sjevero-istocna Bosna,ilirska Bosona), Liburni(sjeverozapadna Bosna), Deisdati(srednja), Ardani,Antiari(juzna), Labodi (jugoistocna Bosna i Sandjak),Sardeati (Vrbas), Dindari (Dinara), Ardiejci(Neretva),Pirusti (juzno od Boke),Penesti (Drim), Labeati i Dokleati (Cr(M)na Gora-Crvena Hrvatska), Dasareti (Ohrid), Taulenti,Heliodonci,Sesareti,Abri,Partini,Enhelejci sjeverna Albanija, Dardani,(juzna Srbija ,Kosovo i Metohija, dio Makedonije), Albani(srednja), Hoanci(juzna Albanija), Alemani,Molosi, Haonci (sjeverna Grcka)

VL
OB
-obrisani-
05:15 25.06.2010.

U skoli su nam trubili kako su nas Ciril i Metod dosli opismeniti.............Pljuc........Povijes je mnogo drukcije nego mi to umisljamo . Zavrsetkom ledenog doba morska razina se podigla za preko 120 metara i mnoge velike civilizacije su bile potoplljene. Daa netko 1000 godina u buducnosti iskopa neko nalaziste danasnjih amazonskih Indijanaca ,sto bi zakljucio o nasoj civilizaciji ?????????????????..................................Srednjovjekovni napis \"Panonski zivot Konstantina\" navodi da su Slaveni bili pismeni ( kao sto je to sad dokazano i za Ilire mnogo stoljeca ranije) u vrijeme Cirilove i Metodove misije.........citiram;\" u vrijeme njegove (Cirilove) misije na Krimu godine 860-te pokazano mu je evandjelje PISANO ruskim pismom.\"

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.