Riječ je o tradicionalnom okupljanju ribara i svih dionika u sektoru koje se održava 26. godinu, a domaćin je Obrtnička komora Šibensko-kninske županije.
Rasprave će obuhvaćati teme poput aktualnog stanja u hrvatskom ribarstvu te ribarstvu i marikulturi u Šibensko-kninskoj županiji, ali i inspekcijskog nadzora u ribarstvu te izazova koje Natura 2000 i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine stavljaju pred ribare, dok će Institut za oceanografiju i ribarstvo predstaviti rezultate provedenih mjera za očuvanje bioloških resursa i trenutno stanje stokova u moru.
Tijekom Susreta održat će se i niz panela o najaktualnijim temama za hrvatsko ribarstvo, u kojima će sudjelovati ribari, predstavnici državnih institucija, predstavnici Ceha ribara HOK-a te FLAG-ova i ostalih dionika važnih za razvoj i očuvanja ribarstva i marikulture. Teme okruglih stolova obuhvaćat će aktualno stanje i budućnost hrvatskog ribarstva, nove propise i inspekcijski nadzor u ribarstvu te iskoristivost sredstava iz EU fondova za ulaganja u ribarstvo i mogućnosti za ista u narednom programskom razdoblju.
Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom Organizacijskog odbora Susreta i potpredsjednikom Hrvatske obrtničke komore Josom Smolićem.
1. Kakvo je stanje u ribarstvu? Kako biste ocijenili stanje u obrtništvu?
Unatoč višestrukim krizama i vremenima koja nisu laka, obrtništvo bilježi pozitivne rezultate, unatrag godinu dana imamo gotovo 9 % obrta više, unatrag mjesec dana 964 obrta više. Ukupno Hrvatska se može pohvaliti s više od 110 tisuća obrtnika i 222 tisuće zaposlenih. Nažalost, takav trend rasta se ne prelijeva u ribarstvo i marikulturu, ono se zadržava na približno jednakoj razini, pri čemu unazad godinu dana možemo primijetiti rast broja zaposlenih u obrtima koji se bave ribarstvom za više od 4 %.
2. Kakvom vidite budućnost ribarstva i marikulture u Hrvatskoj?
Prepunom prilika i izazova. Konsenzus da je ribarstvo strateški važno za Hrvatsku i prilike za financiranje i pomoć sektoru iz EU fondova bit će ključne za očuvanje i unapređenje našeg ribarstva, dok je EU Strategija bioraznolikosti i ograničenja koja donosi za naše ribare nešto što je zajednička briga i interes. Naš Ceh zajedno s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom poljoprivrede i drugim akterima radi na pronalaženju najboljih rješenja koja će se u najmanjoj mjeri negativno odraziti na ribare. Ako mogu svakodnevno svladati more, siguran sam da će svladati i sve prepreke pred sobom, uz pomoć svih nas.
3. Potkraj prošle godine došla je nova Uprava i postali ste potpredsjednik HOK-a. Koje ste prioritete postavili?
Novo čelništvo Hrvatske obrtničke komore je snažno i jedinstveno i unapređenje obrtništva vidi kao timski rad. Jedan od naših prioriteta je svakako jačanje naših cehova i sekcija koji su temelj sustava i ključni za formiranje stavova i ukazivanje na probleme, ali i pronalazak rješenja u pojedinim djelatnostima. Kada govorimo o ribarstvu, naš Ceh ribara je jedinstven i jak te u neprekinutoj i uspješnoj suradnji sa zakonodavcima i Upravom za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede daje doprinos u očuvanju interesa i rješavanju problema hrvatskih ribara. Rezultati te suradnje su se osobito mogle vidjeti tijekom korona krize i uslijed potrebe za ublažavanjem posljedica ruske agresije na Ukrajinu, omogućene su izdašne potpore za ribare, koje su mnogima pomogle da drže glavu iznad vode. Inzistirat ćemo i na nastavku ovakvih tradicionalnih događanja, na taj način dajemo priliku obrtnicima, u ovom slučaju ribarima, da podijele svoja mišljenja i iskustva, znanje s terena, ali i da u suradnji s predstavnicima ključnih tijela u sektoru problematiziramo teme koje nas muče, ali i istaknemo ono što je dobro i pozitivno. Samo zajedničkim snagama možemo očuvati ono što moramo, što je neizostavan dio naše kulture, tradicije, običaja i bogatstva s kojim raspolažemo – ribar i more.
Sve informacije o prijavi za događanje nalaze se na web stranici Hrvatske obrtničke komore hok.hr.
