Obvezni mirovinski fondovi počeli su brisati gubitke ostvarene tijekom prošle godine koja je – što zbog utjecaja ruske agresije na Ukrajinu, što zbog inflacije i sve skupljeg novca – bila najlošija na burzama od velike financijske krize prije 15 godina. Prva četiri mjeseca ove godine bila su dovoljna da gubitke anulira polovica fondova iz kategorije A, u kojoj su većinom mlađi članovi. Prema podacima portala Hrportfolio, lanjske gubitke iza sebe su ostavili AZ-ov fond te Erste Plavi.
AZ je za 2022. ubilježio 2,11 posto minusa, a prinos za ovu godinu trenutno iznosi 3,93 posto. Ersteov fond prošle godine ostvario je pad od 4,25 posto, a u 2023. bilježi 5,43 posto. Vrlo blizu oporavku je i PBZ/CO fond. Trenutno je ojačao 7,52 posto, ali za potpuno brisanje lanjskih 7,13 posto pada trebao bi dosegnuti 7,68 posto. Raiffeisen je za sada još relativno daleko od brisanja gubitka – bilježi 3,85 posto rasta, a za potpuni oporavak treba mu 5,17 posto. Oporavak u relativno kratkom vremenu fondovi kategorije A mogu zahvaliti svojoj strukturi vrijednosnica u koju ulažu, gdje je veći fokus na dionicama. Samo domaće dionice zauzimaju 23,4 posto imovine fondova kategorije A, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za ožujak, a tome treba pribrojiti i 12,15 posto udjela stranih dionica te 13 posto imovine uložene u inozemne investicijske fondove. Naime, za razliku od prošle, ove je godine situacija s dionicama daleko bolja.
Ako se osim porasta cijene hrvatskih dionica uračunaju i dividende koje mirovinski fondovi dobivaju, domaće dioničko tržište izraženo kroz indeks CROBEXtr za ovu godinu bilježi 15,5 posto rasta. Ponešto optimizma ove godine vlada i na vodećim stranim tržištima. Iako kamatne stope središnjih banaka i dalje rastu, indeks 500 najvećih američkih kompanija (S&P 500) u dosadašnjem je dijelu godine u plusu od 6,5 posto dok je europski dionički indeks STOXX 600 ojačao 8,2 posto. Ipak, ovi pozitivni trendovi na burzama još nisu izbrisali gubitke najbrojnije kategorije B domaćih obveznih mirovinskih fondova. Mjerilo te kategorije Mirex B za 2023. bilježi rast od 2,76 posto te bi za anuliranje lanjskog minusa trebalo ojačati ukupno 5,31 posto. Bolja situacija nije ni u načelno najsigurnijoj kategoriji C čiji je Mirex u plusu 0,6 posto, a trebao bi dohvatiti 5,54 posto.
Ove su kategorije znatno više izložene državnim obveznicama od kategorije A, a prošle godine njihovi članovi vidjeli su i naličje mehanizma koji je prijašnjih godina donosio odlične rezultate. Od početka 2015. do kraja 2021. vrijednost Mirexa C skočila je 34 posto. No, porastom kamatnih stopa starija obveznička izdanja u portfeljima mirovinskih fondova s nižim kamatnim stopama knjigovodstveno vrijede manje jer je isplaćena kamata manja od novijih obveznica. Ipak, valja istaknuti kako gubici za 2022. nisu bili rezervirani samo za domaće mirovinske fondove. U široj javnosti možda i najpoznatiji svjetski fond, norveški "Naftni fond", lani je ostvario minus od 14,1 posto. Američki korporativni fondovi izgubili su 19 posto, javni 17 posto, a kanadski između 14 i 17 posto. Bolja situacija nije bila ni s druge strane Atlantika. Spomenimo samo najradikalnije primjere - britanski mirovinski fondovi imali su minus od 20 posto, nizozemski iznad 22 posto, a švicarski preko 10 posto.
Ipak, bolju (i ispravniju) sliku o uspješnosti domaćih obveznih mirovinskih fondova daje pogled u njihov prinos u malo dužem razdoblju. Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) o rezultatima mirovinskih fondova iz zemalja Europske unije u zadnjih osam godina – od kada je u izvješće uključena i Hrvatska – pokazuju da je prosječni realni prinos hrvatskih mirovinskih fondova (obveznih, dobrovoljnih i mirovinskih osiguravajućih društava) iznosio 4,88 posto godišnje. Taj podatak u suštini pokazuje rezultat cijelog mirovinskog sustava temeljenog na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Bolji rezultat ostvarili su samo islandski (6,33%), nizozemski (5,74%), finski (5,6%) i danski mirovinski fondovi sa 5,36 posto. Osim fondova iz država "Nove Europe", slabije rezultate u tom su razdoblju zabilježili i fondovi iz Švicarske, Belgije, Norveške, Austrije, Španjolske, Njemačke i Italije.
Danijel Nestić, znanstvenik s Ekonomskog instituta u Zagrebu i ekspert za mirovinski sustav ističe kako ono što rade domaći mirovinski fondovi treba promatrati u usporedbi s istovjetnim fondovima u Europi. "Kada se tako stvari promatraju, hrvatski mirovinski fondovi u zadnjih su 10 godina među najuspješnijima", kaže Nestić. Naravno, prinosi su rezultat strukture ulaganja, a oko ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova već se godinama lome koplja. Udjel obveznica, propisan od države, najveći je kamen smutnje. Dio javnosti smatra da baš zbog velikog udjela te vrste vrijednosnica mirovinski fondovi ne ostvaruju dovoljno velike prinose da budućim umirovljenicima pruže minimalnu financijsku sigurnost u mirovini. Drugi pak dio već godinama tvrdi kako članovi mirovinskih fondova ustvari sami "plaćaju" svoje prinose s obzirom na to da država isplaćuje mirovincima kamate na obveznice, a taj novac dolazi od poreza.
Podaci Hanfe pokazuju da sve kategorije mirovinskih fondova imaju 57,4 posto imovine uložene u hrvatske obveznice. Ovogodišnja studija "Global Pension Asset Study" koju je izradio Thinking Ahead Institut pokazuje da mirovinski fondovi iz sedam država s najvećom mirovinskom imovinom u prosjeku 42 posto ulažu u dionice, 32 posto u obveznice, tri posto u depozite te 23 posto u infrastrukturne projekte i alternativne klase imovine. Pri tome, u dionice više ulažu američki (47%) i australski fondovi (51%), a najmanje nizozemski (32%) i švicarski (30%) fondovi. Pitanje strukture ulaganja zasigurno će biti dotaknuto u izmjenama regulative o mirovinskim fondovima koja je u pripremi. U tom pogledu ne bi bilo zgorega izmijeniti limite za ulaganja kategorije C koja sada ne smije ulagati u dionice. Rezultat takve strukture kategorije C posebno se vidio u lanjskoj ekstremnoj situaciji inflacije i rasta kamatnih stopa. Danijel Nestić smatra da bi postojeću strukturu ulaganja u A, B i C kategoriji trebalo malo "prodrmati". "Svaka koncentracija ulaganja nepovoljno utječe, posebno ako tržišni uvjeti nisu povoljni, pa ta koncentracija otežava upravljanje portfeljem. Bilo bi dobro da se kategoriji C izmjenama regulative dopusti određen manji postotak ulaganja u dionice. Doduše, valja imati na umu da se prošle godine na tržištima kapitala dogodilo nešto vrlo netipično, a to je da se dogodio istovremeni pad i dioničkog i obvezničkog tržišta", kaže Nestić.
