Program energetske obnove obiteljskih kuća od ove do 2020. godine, čiji je cilj pokrenuti investicije i aktivirati građevinarstvo te uštedjeti energiju, bit će donesen danas na Vladi. Prema analizi Ministarstva graditeljstva, koje je isti program već pokrenulo za zgrade javne namjene, očekuje se poticanje investicija u iznosu od 207,5 milijuna kuna godišnje, uštedu 56 GWh energije na godinu te smanjenje troškova grijanja kod građana za 24 milijuna kuna godišnje.
Zaposlit će 700 ljudi
Očekuju i da će izravno i neizravno kroz program obnove obiteljskih kuća zaposliti 700 ljudi godišnje. Matematika u programu pokazuje i da se, primjerice, ulaganjem 10 tisuća kuna u izolaciju na krovu tipične obiteljske kuće u kontinentalnoj Hrvatskoj godišnje može uštedjeti oko 4000 kuna.
– Riječ je o seriji programa koji će ići na izglasavanje u Vladu. U planu je donošenje programa energetske obnove za višestambene zgrade te za zgrade komercijalne namjene. Ove godine energetska obnova bit će subvencionirana iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok od iduće godine računamo i na sredstva iz europskih fondova – objasnio je Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva.
Fond je početkom ožujka već raspisao natječaje za subvencioniranje energetskih obnova, a na raspolaganju ima 35 milijuna kuna. Investicije će sufinancirati s najviše 40 posto iznosa. U programu mogu sudjelovati samo legalne kuće, odnosno stambene zgrade do 400 četvornih metara. Novac iz Fonda za obnovu distribuirat će se, objašnjava Uhlir, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i stambenih štedionica. Županije i gradovi raspisat će natječaje na kojima će vlasnici obiteljskih kuća konkurirati za novac Fonda. U Ministarstvu računaju da će natječaji biti raspisani do ljeta.
– Za građane koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava računamo na stambene štedionice koje će odobravati kredite po povoljnijim uvjetima – kazao je Uhlir.
Računaju na porez
Prioritet za subvencioniranje obnove, prema programu, kuće su izgrađene do 1980. godine. Takvih je najveći broj, a imaju minimalnu ili nikakvu izolaciju. Sigurno će u prednosti biti u kuće u kontinentalnom dijelu zemlje jer troše mnogo više energije nego kuće na obali te im se ulaganje kroz uštede vrati dvostruko brže. Ulaganje u izolaciju zgrada, osim aktiviranja građevinskog sektora i ušteda građana, za cilj ima i smanjenje emisije ugljikova dioksida za 14.500 tona godišnje.
Ministarstvo graditeljstva, odnosno HNS-ova struja koja se protivila i spriječila prijedlog ministra financija Slavka Linića za uvođenje poreza na nekretnine, energetsku obnovu vidi i kao olakšicu u budućem zakonodavstvu kojim će se oporezivati nekretnine. Zanimljivo je da se najčešće za ogrjev u obiteljskim kućama koristi drvo, nakon čega slijede plin i električna energija. Namjera je programa koji se danas donosi na Vladi maksimalno smanjenje korištenja električne energije i tekućih goriva za grijanje.
>>Ne bacajte novac u vjetar, iznajmite krov!
>>Ovo je kuća koja grije za svega 200 kn mjesečno
U njemačkoj pokrajini Bayern, gotovo kompletno ruralno stanovništvo na krovovima stambenih i gospodarskih zgrada ima sunčane panele i gotovo svi prodaju struju distributerima. O bio plinu netreba ni govoriti. To je kod njih normalna stvar.