Uoči Nove godine, gotov novac koji je još u optjecaju iznosio je 14,7 milijardi kuna, potvrdila je Hrvatska narodna banka, što je 59,4 posto, odnosno 21,5 milijardi kuna manje nego na kraju 2021. Iako nije poznata točan iznos kojeg su građani položili u kunama kako bi im se uzvratili euri, ovo pokazuje kako su građani uoći uvođenja eura u velikoj količini konvertirali svoje kune.
Osim toga, HNB je za Novi list izvijestio i kako je ''tijekom prvih 13 dana siječnja gotov novac u optjecaju dodatno smanjen za 2,4 milijarde kuna te se na dan 13. siječnja 2023. u optjecaju nalazilo 12,3 milijarde kuna, a s 18. siječnja ta je svota pala na 11,9 milijardi kuna''.
Naime, posve je logično da je kuna sve manje, no iz ovog odgovora također je vidljivo kako kune u optjecaju i dalje postoje. Za pretpostaviti je da se radi o ''ostatku'' u bankama i financijskom sustavu, no također postoji i mogućnost da dio građana kune drži doma i ne misli ih uopće konvertirati.
Upravo to nam govori i primjer Njemačke koja se njemačke marke ''odrekla'' 2002. godine, a milijarde maraka i dalje su u optjecaju.
Neslužbeno se doznaje kako neki hrvatski građani ovih dana i zovu HNB i ispituju mogu li dobiti novi primjerak neke novčanice kune u zamjenu za onu koju imaju, a sve kako bi je zadržali za sebe iako ona nema stvarnu vrijednost. HNB objašnjava pak kako su trenutne statistike slične onima u drugim državama kad su uvodile euro.
''Treba spomenuti kako nakon uvođenja eura više nije poznato koliko je gotovine eura u Hrvatskoj. Naime, poznat je isključivo ukupan iznos eura koji je u optjecaju, ali nije poznata distribucija eura među pojedinim članicama europodručja, kao ni iznos eura koji cirkulira izvan europodručja'', objašnjavaju iz HNB-a.
>> VIDEO Mađari sad kupuju gorivo u Hrvatskoj: Na pedesetak litara goriva uštede oko 16 eura
Koji bedaki