U jeku rasprave o nastavku porezne reforme Ministarstvo financija u e-savjetovanje pustilo je naknadu procjenu učinaka porezne reforme s kraja 2016. godine, čime je ministar financija Zdravko Marić ispunio obećanje da će to učiniti u roku od dvije godine. Na javnom savjetovanju tako su se našle procjene učinaka zakona o porezu na dohodak, porezu na dodanu vrijednost, doprinosima, porezu na promet nekretnina i lokalnim porezima, dok procjene učinaka Zakona o trošarinama i Zakona o posebnom porezu na motorna vozila još čekamo.

51

Vjeruje koalicijskim partnerima

Plenković: Predstavit ćemo treći dio porezne reforme, očekujem podršku

Iz objavljenih podataka općenito se može zaključiti da su učinci porezne reforme tijekom prošle i ove godine bili pozitivni, a tamo gdje se očekivalo smanjenje prihoda zbog poreznog rasterećenja prihodi su ili rasli ili je smanjenje manje od očekivanog, što Vlada pripisuje boljim gospodarskim prilikama.

Očekivano smanjenje prihoda od PDV-a za 350 milijuna kuna lani se tako pretvorilo u rast od 5,3 posto, a hoće li slično proći i procjene o 530 milijuna kuna manjim prihodima u 2018., vidjet će se po isteku godine.

27

Nije mu jasno

Zdravko Marić: Ne znam od kud priča o smanjenju plaća, može samo rasti

Više nasljedstva i darovanja

Konkretnih podataka o efektu međustope od 13 posto na struju, sjeme i autosjedalice za djecu u obrascu procjene nema, a ne navodi se ni što je donijelo ukidanje međustope za ugostiteljstvo. Što se tiče planova za budućnost, Ministarstvo spominje dodatno rasterećenje na području PDV-a, ali ne otkriva hoće li to biti mjere koje se najavljuju ovih dana, poput manjeg PDV-a na meso, ribu, voće i povrće.

Povećanje osobnog odbitka i niža stope poreza na dohodak smanjili su prihode gradova i općina, no smanjenje je daleko ispod očekivanih 1,5 milijardi kuna i lani je iznosilo 872,6 milijuna. I promjene u sustavu doprinosa umjesto očekivanog pada donijele su rast prihoda od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje od 29,5 milijuna kuna, pri čemu se Vlada hvali da je poduzetnicima na raspolaganju ostalo dodatnih 20,7 milijuna.

Plenković: U srijedu predstavljamo trećio dio porezne reforme, očekujem podršku

1/4

Kada je riječ o lokalnim porezima, utvrđivanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom obvezne registracije dovelo je do smanjenja administracije, ali i efikasnijeg ubiranja tog poreza. Tako su županijski prihodi od tog poreza porasli s 215,3 milijuna kuna u 2016. na 243 milijuna kuna u 2017. Usto, nadležna porezna tijela zbog naplate poreza na cestovna motorna vozila više neće morati provoditi ovršne postupke pa tako će nestati i administrativni troškovi po toj osnovi.

Porez na nasljedstva od prošle godine smanjen je s pet na četiri posto i više se u pravilu ne zahtijeva da građani prijave taj porez, već se on utvrđuje po službenoj dužnosti. Županijski prihodi od poreza na nasljedstva i darove lani su iznosili 7,8 milijuna kuna, a godinu prije 14 milijuna kuna. U analizi Ministarstva financija navodi se da se ukupan broj prijava nasljedstva i darova lani povećao za 56 posto u odnosu na 2016., dok je broj prijava koje su oslobođene plaćanja tog poreza u 2017. za 89 posto veći te se upozorava da navedeni pokazatelji najvećim dijelom ovise o broju provedenih ostavinskih postupaka. Lani je ukinut i porez na tvrtku ili naziv.

Požurili se prije novog nameta

Zakonom o porezu na promet nekretnina ukinuto je oslobođenje od plaćanja tog poreza za prvu nekretninu, ali je i smanjena njegova stopa s pet na četiri posto. Ukupan broj poreznih obveznika po tom porezu u 2015. bio je oko 239 tisuća, u 2016. oko 254 tisuće, dok je u 2017. iznosio oko 242 tisuće.

Porezna osnovica u 2015. iznosila je oko 19,6 milijardi kuna, u 2016. 23,6 milijarde kuna, dok je u 2017. iznosila 20,1 milijardu kuna.

U Ministarstvu financija smatraju da su brojke iz 2016. posljedica toga da se dio građana, kako bi iskoristili pravo na oslobađanje od poreza na nekretnine prije njegova ukidanja, odlučio na kupnju nekretnine. Napominju da se, uspoređujući 2015. i 2017., može zaključiti kako je došlo do povećanja porezne osnovice, što znači da građani nisu odustali od kupnje nekretnina.

Prihodi od poreza na promet nekretnina pripali su u cijelosti jedinicama lokalne samouprave. Oni su u 2016. iznosili 701 milijun kuna, a u 2017. narasli su na 885 milijuna.

Porezne promjene iz 2016.

1. Ukinuta međustopa od 13 posto za ugostitelje - U sustavu PDV-a ukinuta je međustopa od 13 posto za ugostiteljstvo, no uvedena je za isporuku električne energije, sjeme i autosjedalice. Sada se najavljuje uvođenje međustope na meso, mlijeko, voće i povrće.

2. Veći osobni odbitak, manje porezne stope - Od siječnja 2017. u sustavu poreza na dohodak osobni odbitak povećan je na 3800 kuna i izjednačen za sve obveznike. Porezne stope snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice.

3. Doprinosi i na isporučena umjetnička djela - Izmjenama Zakona o doprinosima ukinute su iznimke od plaćanja doprinosa. Sada se plaćaju i na isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika, osim onih u domaćoj radinosti i poljoprivredi.

4. Porez na nasljedstvo smanjen s 5 na 4 posto - Porez na cestovna motorna vozila utvrđuje se prilikom registracije. Lani je ubrano 243 milijuna kuna tog poreza. Porez na nasljedstvo istodobno je smanjen s 5 na 4 posto, a naplaćeno ga je 7,8 milijuna kuna.

5. Zakon o porezu na promet nekretnina - Novi Zakon o porezu na promet nekretnina smanjio je stopu tog poreza s 5 na 4 posto. Ipak, ukinuto je oslobađanje za kupnju prve nekretnine kojom građani rješavaju svoje stambeno pitanje.

Zagreb: SDP predstavio mjere za povećanje mirovina

1/8