Potpredsjednik Europske komisije i visoki povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell svojim jučerašnjim posjetom Sarajevu o 25. obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma pokušao je osnažiti nadu u europsku perspektivu Bosne i Hercegovine iako je ta perspektiva već godinama u slijepoj ulici zahvaljujući opstrukcijama političkih vodstava triju bosanskohercegovačkih naroda. Toga je itekako svjestan i sam Borrell, koji je jučer građanima BiH čestitao na, kako je kazao, "inspirativnoj izdržljivosti".
Najveća mrlja na savjesti Europe
Daytonskim sporazumom okončan je troipolgodišnji rat u toj zemlji, u kojem je smrtno stradalo više od 100 tisuća ljudi, a dva milijuna ih je raseljeno. Daytonski sporazum potpisali su 21. studenoga 1995. tadašnji čelnici BiH, Hrvatske i Srbije Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nakon trotjednih pregovora u bazi američkih zračnih snaga u Daytonu u SAD-u. Nakon što europske zemlje nekoliko godina nisu uspijevale zaustaviti najveće krvoproliće na tlu Europe poslije Drugog svjetskog rata - što je jedna od najvećih mrlja na savjesti Europe - do preokreta dolazi tek nakon uključenja SAD-a u balkanske ratove. Daytonski sporazum rezultat je američkog angažmana da se okonča rat u BiH i osobito "buldožer" diplomacije danas pokojnog američkog mirovnog posrednika Richarda Holbrookea, kao i izravne vojne intervencije NATO-ovih snaga na terenu protiv srpskih snaga u BiH, do čega je također došlo na inicijativu i inzistiranje američke strane.
Sporazumom je okončan rat, ali napaćenoj i razrušenoj zemlji nije donio stabilnost i blagostanje, nego je ostao izvor sukoba i trajnog zaostajanja BiH, koja je danas jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, rastrgana nacionalizmima i korupcijom, zemlja koju su zaboravili i Europa i svijet.
Proces integracije BiH u EU formalno je započeo još 2008. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, no odmah poslije toga došlo je do zastoja koji je prividno prevladan tek desetljeće poslije, kada je Europska komisija primila odgovore BiH na upitnik koji popunjavaju zemlje u fazi dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU. Europska komisije je u mišljenju utvrdila 14 prioriteta koje BiH mora realizirati putem reformi, no tražene reforme do danas nisu provedene. I Borrell je jučer u Sarajevu uvjeravao kako su BiH vrata članstva u Europskoj uniji otvorena, ali pod uvjetom provedbe nužnih reformi.
Međutim, reforme nisu prioritet vlastima u BiH, koje se primarno bave - konstituiranjem vlasti. Naime, prošli parlamentarni izbori u BiH održani su još 2018. godine, ali je Vijeće ministara BiH konstituirano tek koncem prošle godine, a vlada Federacije BiH još nije formirana, a malo je vjerojatno da će i biti do kraja 2020., tako da se umjesto reformama u BiH uglavnom bave provođenjem izbora i traženjem konsenzusa za konstituiranje vlasti, što zna potrajati i do novih izbora.
Za to je djelomično odgovoran i Daytonski sporazum, koji je istodobno i Ustav BiH. U trenutku kada je Daytonski sporazum ispregovaran i potpisan njegovim arhitektima je bilo bitno zaustaviti rat, a tada dogovoreni ustroj BiH zamišljen je kao prijelazno rješenje, no daytonska rješenja postala su trajna, a BiH je ostala zarobljena u ustavnom okviru koji ne osigurava efikasno funkcioniranje države. Daytonskim sporazumom, naime, BiH je očuvana kao jedinstvena zemlja, ali sa slabom središnjom vlašću. BiH je u Daytonu definirana kao zemlja koja se sastoji od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, a Federacija se pak sastoji od 10 kantona od kojih svaki ima svoju vladu.
Traži se izlaz iz slijepe ulice
Daytonski sporazum osigurava primat nacionalističkim strankama, a na nedavnim lokalnim izborima prvi su put srpski i bošnjački nacionalistički čelnici Milorad Dodik i Bakir Izetbegović izgubili vlast u Banjoj Luci i Sarajevu, što daje tračak nade u promjenu.
No sve to samo potvrđuje kako je BiH upravo zahvaljujući Daytonskom sporazumu disfunkcionalna i podijeljena zemlja, a EU koji je početkom stoljeća od SAD-a, koji se nakon rata povukao iz BiH, preuzeo potpunu političku odgovornost za BiH nije pomogao toj zemlji da pronađe izlaz iz slijepe ulice u kojoj se i četvrt stoljeća od Daytona nalazi. Zbog toga mnogi u BiH puno očekuju od pobjede Josepha Bidena na američkim izborima i nadaju se povratku SAD-a u BiH s obzirom na to da je Biden političar s velikim vanjskopolitičkim iskustvom koji odlično poznaje prilike u BiH, a usto je i u svom programu obećao veći američki angažman u BiH.
Samo katolicki Hercegovci bi tribali bit dio EU i dio Cro! Muslimani i pravoslavni nikad!