U Mozaik Centru u Zagrebu 15. svibnja održat će se četvrti put konferencija Future Tense. Riječ je o u nas jedinstvenoj konferenciji koja okuplja prvenstveno futurologe, dakle ljude koji sa znanstvenog stajališta promatraju i procjenjuju trendove u poslovnom okruženju i društvu, pri čemu je ova konferencija koncentrirana na ono što će se događati u sljedećih pet do deset godina kako bi se bilo što bliže poslovnim ciklusima. Organizatorica konferencije Manuela Šola iz Komunikacijskog laboratorija nada se da ove konferencije donose potrebne promjene poslovnom okruženju i društvu.
– Htjeli smo napraviti promjenu u hrvatskom društvu jer listajući medije danas, a i 2018., kada smo priredili prvu konferenciju Future Tense, primijetili smo kako je česta retorika kod nas da tražimo izgovor u prošlosti. A najbliže budućnosti je sadašnjost. No u ovom našem društvu nismo govorili o budućnosti, nego smo uvijek gledali kako je bilo prije 10 ili 20 godina i tražili opravdanje zašto nam je tako kako nam je. Mi vjerujemo da se društvo može mijenjati i da je poslovna zajednica ta koja treba biti pokretač promjena. Naravno da to ne može biti samostalno poslovna zajednica, već u tome treba sudjelovati cijelo društvo. I onda smo odlučili napraviti poslovnu konferenciju na kojoj ćemo dovoditi eksperte iz različitih područja koji će govoriti o trendovima u budućnosti. Ove godine glavne su teme tehnologija, održivost i liderstvo. Dovodimo ili profesore s različitih fakulteta ili futurologe koji nam govore o tome koji će trendovi vladati u sljedećih pet do deset godina. Ne razgovaramo o trendovima za 50 godina, nego o onome što nas čeka za našeg radnog i životnog vijeka i o onome na što možemo utjecati sada. Ideja nam je bila raditi nešto dobro za ovo društvo.
Što je to futurologija i zbog čega je važna?
Futurologija je znanstvena disciplina koja nam donosi trendove koji će se događati u društvu u sljedećih pet do deset godina u poslovnim aktivnostima kojima se bavimo. Dakle, ako vidimo kakav se tehnološki napredak događa, možemo predvidjeti kako će to utjecati na naš posao. Ako se sad počnemo pripremati za tu promjenu, imamo priliku rasti zajedno s tom promjenom, a ne da nas tehnologija ili bilo koja promjena "zakuca". Tako da je futurologija apsolutno bitna jer se strategije u kompanijama rade za idućih pet do deset godina te ih radimo na temelju nekih predikcija.
Tko su gosti, čini nam se da nismo vidjeli previše političara?
Kad smo počeli raditi ovu konferenciju, donijeli smo odluku da nećemo zvati političare da oni govore. Naravno da im uputimo poziv, ali zato jer želimo da slušaju. Želimo, recimo, razgovarati o budućnosti turizma, a da ministrica turizma dođe i sluša futurologa. U Hrvatskoj političari vrlo često dođu, kažu svoje i odu. Ali ja mislim da je ovo konferencija na kojoj trebamo sjesti i učiti o onome što je tema. Poslovna zajednica najbolje reagira na to jer su svjesni tema koje mi donosimo i predavača. Dođu, uče i gledaju kako to implementirati u svoje kompanije. Političari, nažalost, ipak ne toliko.
POVEZANI ČLANCI:
Kako su do sada reagirali poslovni i društveni čimbenici?
Ljudi jako dobro reagiraju, iako je Future Tense dosta intenzivan – raspored kreće od pola devet i traje do pet. Nemamo pauze, sve je u punoj brzini zato što vjerujemo je ovo jedinstvena prilika da dobijemo takav sadržaj. Stavili smo se u ulogu donositelja nekog znanja za koje mislimo da je relevantno. Kao agencija trudimo se to maksimalno implementirati u svoje poslovne aktivnosti. No na svakome je da vidi koliko je ili nije otvoren za takva znanja, često to ovisi i o kulturi kompanije. S time da je to mješavina mladosti i iskustva.
Radi li se samo o stranim govornicima ili ima i lokalnih tema?
Konferencija je podijeljena na dvije pozornice. Na globalnu pozornicu dovodimo strane govornike, dok na biznis pozornici govore lokalni govornici. Shvatili smo da i publika i mediji žele čuti i jedno i drugo, žele čuti što su to trendovi održivosti u svijetu i što nas čeka za pet do deset godina. Ali istovremeno žele čuti što hrvatske kompanije ili hrvatski lideri danas rade na tom području, kako oni misle to implementirati u svoje tvrtke.
Čini se da futurologa nema baš puno, je li problem pronaći ih?
Pa doista ih nema puno. Postoji hub u Europi koji se bavi trendovima, Copenhagen Institute for Future Studies. Naravno, takvi hubovi postoje i u Americi i u Aziji. Za Hrvatsku je relevantno sve što se događa u Europi. Na konferenciji imamo miks futurologa iz Europe i ponešto iz Amerike. Trudimo se imati zastupljene žene i muškarce futurologe u koliko-toliko podjednakom omjeru. To je dosta zahtjevno jer se puno više muškaraca bavi futurologijom u odnosu na žene. Postoje ljudi koji se bave trendovima i futurologijom kao disciplinom, ali koji drže predavanja, pišu knjige, predaju na fakultetima, no nemaju naviku govoriti na konferencijama. Znači, nije lako pronaći govornike koji imaju potrebno znanje i vještinu nastupa pred publikom, pa tako već sada tražimo govornike za 2025. godinu.
Oko pola godine investiramo u odabir predavača i tema o kojima ćemo govoriti jer osim što oni trebaju biti relevantni znanstvenici, moraju biti jako dobri govornici, a i to moraju biti teme koje su zanimljive hrvatskom društvu. Kad smo imali temu turizma, znali smo da će to biti zanimljivo i hrvatskom biznisu i politici i medijima jer zapravo je turizam jako bitna tema za našu zemlju. Ove godine imamo temu liderstva, održivosti i tehnologije, tri opće teme koje su svima zanimljive i gdje se događaju velike promjene. Pogledajmo samo promjene koje se događaju u liderstvu. Menadžeri koji vode kompanije onako kako su ih vodili prije pet godina više neće biti menadžeri za deset godina, već sad njihova cijena na tržištu pada. Empatija je glavna valuta današnjice, lider koji neće imati empatiju i neće je pokazivati u svakodnevnom radu neće biti dobar lider. Možda nam se u ovom našem mikrookruženju čini da se i dalje može raditi kao nekada, no na globalnom tržištu jednostavno ne može biti liderom.
Imamo dosta uspješnih tehnoloških kompanija, možda takvih ljudi ima i u nas?
Ono što neslužbeno znam gledajući neke kanale, posebno LinkedIn, jest da kod nas postoje ljudi koji se pozicioniraju kao futurolozi. Nismo do sada ugostili nijednog hrvatskog govornika koji za sebe kaže da je futurolog, što ne znači da nećemo. Ne znači da ti isti ljudi neće osmisliti i neke trendove ili megatrendove i postati relevantni. Bude li takvih ljudi, apsolutno smo otvoreni. Jer ne znači da ne postoje sjajni ljudi u tehnološkim kompanijama, sigurna sam da jedan Ericsson Nikola Tesla ima nekog vrhunskog inženjera ili inženjerke koji vode njihovo istraživanje i razvoj. I ta znanja koja oni imaju bilo bi zanimljivo čuti, no možda to nisu ljudi s govorničkim vještinama ili nisu pozicionirani na taj način.
Tko su do sada bili najupečatljiviji govornici?
Gerd Leonhard je futurolog iz Švicarske koji nam je došao na dvije konferencije i bio je sjajan, predstavio je vrhunske trendove i dobio iznimne ocjene. Ian Yeoman jedini je specijalizirani futurolog isključimo za turizam, napisao je 18 knjiga i bio toliko dobar da su ga godinu poslije zvali na Dane turizma jer zaista ima što reći. Ove godine imamo teme zanimljive za društvo, razvoj društva i kako tehnologija utječe na to. S druge strane imat ćemo jednu malo lakšu temu – sreću. Govornica koja dolazi iz Danske pričat će o tome zašto su Danci sretni, jesu li sretni zato što su se rodili sretni ili žive u sretnom društvu. Što društvo čini sretnim, je li to povjerenje u sustav, politiku, u odnose, pa tako odgajaju sretnu djecu, ili to što plaćaju porez, ali znaju gdje taj novac odlazi, pa im je zdravstvo u odličnom stanju. Otvorit ćemo puno tema koje su jako zanimljive.
Izdvojila bih još dva predavača koji će govoriti o liderstvu. Jedan je profesor Costas Markides s London Business School, sjajan predavač koji će govoriti koje su to komponente koje čine uspješnog lidera budućnosti. I drugi, Felipe Gomez, poznati pijanist i govornik koji je održao više od 1000 nastupa od Oslo Business Foruma do World Economic Foruma. Govorit će o tome kako biti lider kao maestro i na koji način motivirati tim. Jer danas sposobnost motivacije tima i upravljanje timom postaje jedna od glavnih vještina lidera.
VIDEO Oldtimeri u akciji: U Rijeci održan Oldtimer auto rally
