– Poslodavcima koji žele loviti u mutnom poručujem da po ovom zakonu to neće moći raditi – kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na konferenciji za novinare u Čakovcu. Odgovarajući na pitanje neće li mjeru zapošljavanja mladih bez zasnivanja radnog odnosa, koja je izazvala najviše reakcija u javnosti, poslodavci shvatiti kao zamjenu radnika s jeftinijom radnom snagom, ministar Mrsić kazao je ljudi uvijek vole tražiti rupe u zakonu, no u Hrvatskoj je došlo vrijeme da se zakoni počnu poštivati.
– Poslodavac koji je u posljednjih šest mjeseci dao poslovno uvjetovan otkaz radnicima, neće moći biti kandidat za tu mjeru. Provjeravat će se isplaćuju li plaće i doprinose, a osim toga, poslodavci potpisuju ugovore s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i osobama koje sudjeluju u stručnom osposobljavanju. U slučaju da taj ugovor prekrše, kazne su od 50.000 do 100.000 kuna. Prvi poslodavac koji prekrši ugovor bit će kažnjen – poručio je ministar Mrsić. Nema opasnosti od sniženja cijene rada, dodao je.
– U cijeloj Hrvatskoj očekuje se da će se oko 10.000 mladih uključiti u tu mjeru. Prošle godine bilo ih je oko 5000 pa cijena rada nije pala – rekao je Mrsić koji je najavio da će od srpnja iduće godine Hrvatskoj biti na raspolaganju 73 milijuna eura iz socijalnog fonda EU. Najavio je i uvođenje reda u sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi. Sezonski radnici dobit će knjižice, a sustavom vaučera kontrolirat će se plaćanje doprinosa za prvi i drugi mirovinski stup, pa će im se, ako to žele, moći upisati i radni staž.
– Time ćemo spriječiti da na poljima i vinogradima dođe do trke preko plotova kad se pojavi inspektor rada, kao što se znalo događati. Sezonski radnici bit će zaštićeni i neće se morati skrivati – kazao je ministar. Govorio je i potrebi uvođenja sustava kontrole socijalne pomoći, kako bi se znalo tko sve prima pomoć, iz kojih izvora i u kojim iznosima, a zakonski će se morati urediti i uključivanje u sustav društveno-korisnog rada. Vezano uz pomoć Romima, istaknuo je da novac koji se izdvaja kao pomoć toj nacionalnoj manjini većim dijelom služi za umirivanje savjesti, a pravih učinaka u zapošljavanju nema.
Inače, ministar je dva puta Međimursku županiju nazvao "čakovečkom", na što su ga novinari i upozorili.
