Lideri svih 28 država EU potpisali su s novim ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom politički dio sporazuma o pridruživanju Ukrajine.
Ceremonija je bila puna simbolike jer je taj sporazum bio povod za revoluciju u Ukrajini nakon što ga je bivši predsjednik Viktor Janukovič odbio potpisati. Jutros je u Bruxellesu potpisan samo politički dio, dok će trgovinski dio sporazuma biti potpisan nakon što se provedu izbori u Ukrajini. No dok se u Bruxellesu odvijala ceremonija, Kremlj je objavio zapisnik sa sastanka na kojemu ruski predsjednik Vladimir Putin sa suradnicima dogovara i objavljuje da Rusija želi odmah naplatiti 16 milijardi dolara koliko joj Ukrajina duguje za kredite i za isporučeni plin. Kremlj je, čini se, tempirao tu objavu s potpisivanjem sporazuma u Bruxellesu, a ruski predsjednik danas je potpisao i ugovor kojim se finalizira pripajanje Krima, aneksija koju i EU i SAD smatraju kršenjem međunarodnog prava.
– Rusiji treba poslati jasnu poruku da je ono što je učinila gore od neprihvatljivog, to je agresija i okupacija jednog dijela države – rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović danas nakon završetka summita.
Sinoć su premijeri i predsjednici odlučili proširiti listu Rusa koje pogađaju sankcije u obliku zamrzavanja imovine na području EU i uskraćivanja europskih viza za putovanje. Na prethodno usvojenu listu sa 21 imenom sada je dodano još 12 imena. Među njima su i ruski novinar koji je na državnoj televiziji govorio o mogućnosti da Rusija kao nuklearna velesila pretvori Ameriku u radioaktivni prah, također i visoki politički dužnosnici, kao što su zamjenik ruskog premijera Rogozin i Putinov pomoćnik Surkov.
Oko 16.30 sati objavljeno je novo izdanje Službenog glasnika EU u kojem se otkrivaju imena i odgovornost tih 12 osoba.
Evo što piše u odluci:
Dmitrij Rogozin – zamjenik premijera Ruske Federacije. Javno se zalagao za pripajanje Krima Rusiji.
Sergej Glazjev – savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Javno se zalagao za pripajanje Krima Rusiji.
Valentina Matvijenko – predsjednica Vijeća federacije. Javno je pozivala na raspoređivanje ruskih vojnika po Ukrajini.
Sergej Nariškin – predsjednik Dume. Javno podržavao raspoređivanje ruskih vojnika po Ukrajini. Javno podržavao ugovor o pripajanju Krima Rusiji i s time povezan federalni ustav zakon.
Dmitrij Kiseljov – predsjedničkom uredbom od 9. prosinca 2013. imenovan direktorom ruske državne novinske agencije "Rossija Segodnja". Središnja osoba u vladinoj propagandi koja podržava raspoređivanje ruskih vojnih snaga u Ukrajini.
Aleksandar Nosatov – zamjenik zapovjednika Crnomorske flote. Odgovoran za zapovijedanje ruskih snagama koje su okupirale suvereni teritorij Ukrajine.
Valerij Kulikov – zamjenik zapovjednika Crnomorske flote. Odgovoran za zapovijedanje ruskih snagama koje su okupirale suvereni teritorij Ukrajine.
Vladislav Surkov – pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Organizator procesa na Krimu kojim su lokalne krimske zajednice bile mobilizirane za organiziranje akcija koje su podrivale ukrajinske vlasti na Krimu.
Mihail Mališev – predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu. Odgovoran za provođenje krimskog referenduma. Odgovoran za potpis na rezultate referenduma.
Valerij Medvedev – predsjednik izbornog povjerenstva u Sevastopolju. Odgovoran za provođenje krimskog referenduma. Odgovoran za potpis na rezultate referenduma.
Igor Turčenjuk – zapovjednik ruskih vojnih snaga na Krimu. De–facto zapovjednik ruskih vojnika koji su raspoređeni na Krimu, koje Rusija proglašava "lokalnim samoobrambenim jedinicama".
Elena Mizulina – zamjenica predsjednika Dume. Tvorac i supredlagač zakonodavnih prijedloga koji bi omogućili regijama iz drugih država da se priključe Rusiji bez prethodne suglasnosti središnjih vlasti nadređenih tim regijama.
(Foto: Reuters/Pixsell)
Tako je glavna poruka proljetnog sastanka Europskog vijeća bila poruka potpore Ukrajini i poruka prijetnje Rusiji ako nastavi s narušavanjem teritorijalnog integriteta Ukrajine. Treća faza sankcija EU prema Rusiji, a to bi bile ekonomske sankcije, još nije odobrena. No, Europsko vijeće sada je zadužilo Komisiju da analizira posljedice koje bi uvođenje ekonomskih sankcija imalo na mnoge gospodarske grane u svim zemljama EU.
– Propuštanje mirnog rješenja ove krize i koraci Rusije u smjeru destabilizacije Ukrajine imat će široke posljedice. Pod time mislim na posljedice na naše odnose u širokom rasponu gospodarskog područja – prenio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy zaključke ovoga summita. Na pitanje koja je to "crvena linija" koju Rusija ne smije prijeći ili će u suprotnom osjetiti ekonomske sankcije EU, premijer Zoran Milanović odgovorio je: "Svaki korak dalje".
Njemačka kancelarka Angela Merkel na odlasku sa summita izjavila je da se vraća u Berlin "vrlo sretna" jer su države EU našle zajedničko stajalište oko Ukrajine. Britanski premijer David Cameron izjavio je da bi najveća kazna za Rusiju bila uspješna i snažna Ukrajina.
– Želimo biti dio velike europske obitelji i ovo je prvi veliki korak prema krajnjem cilju Ukrajine, a to je punopravno članstvo u EU – rekao je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk nakon potpisivanja političkog dijela Sporazuma o pridruživanju.
>> Turčinov: Nikad nećemo prihvatiti gubitak teritorija
>> Čekaju napad? Ukrajinski vojnici 'ukopani' na granici s Rusijom
Milanoviću koliko si dobio za CO?