Preboljenje maligne bolesti u djetinjstvu nosi cjeloživotne zdravstvene rizike pa će se te pacijente ubuduće sustavno trajno pratiti. Klinika za dječje bolesti Zagreb, Referentni centar Ministarstva zdravstva za solidne tumore dječje dobi, krenula je s implementacijom europske informatičke aplikacije "Putovnice za preživjele od pedijatrijske neoplazme" (Survivorship Passport — SurPasst).
- Riječ je o softweru na razini EU koji će objediniti podatke sve djece koja su preboljela malignu bolest i oni će nakon 18. godine života biti pozivani na određene preventivne preglede za bolesti od kojih su u riziku. Naša ugledna riječka onkologinja prof. Jelena Roganović kao nacionalni predstavnik projekta prelazi u Klaićevu kako bi uvela taj program - doznajemo od prof. Gorana Roića, ravnatelj Klaićeve.
Iz Klaićeve su priopćili kako će se Putovnica integrirati s Nacionalnom onkološkom bazom i implementirati u sve centre u Hrvatskoj koji liječe djecu s malignim bolestima.
Izvanredni uspjesi liječenja djece s malignim bolestima, s petogodišnjom stopom preživljenja iznad 80%, prvenstveno su rezultat primjene agresivnih multimodalnih terapijskih protokola prilagođenih grupama rizika. Antitumorska terapija provedena u ranoj dobi može, međutim, uzrokovati komplikacije godinama nakon završenog liječenja. Kasne posljedice liječenja pedijatrijske neoplazme obuhvaćaju sve kasne ili kronične, fizičke i psihosocijalne negativne učinke, koji perzistiraju ili se pojavljuju 5 godina nakon dijagnoze primarne maligne bolesti. Epidemiološka ispitivanja potvrđuju da 60% preživjelih ima najmanje jedan kronični zdravstveni problem, a 30% ima ozbiljne dugotrajne posljedice. U usporedbi sa srodnicima iste dobi i spola, preživjeli imaju 8 x veći rizik za teške kronične zdravstvene probleme, priopćili su iz Klaićeve.
VEZANI ČLANCI:
Posljedica primjene radioterapije i kemoterapije može rezultirati uzrokovati kardijalna toksičnost, plućnu toksičnost, endokrinu toksičnost, neurokognitivne deficite, sekundarne maligne neoplazme. U Europi svake godine od zloćudne neoplazme oboli 15.000 djece mlađe od 14 godina. Velik napredak u liječenju rezultira sve brojnijom populacijom preživjelih od pedijatrijske neoplazme, koja se danas u Europi procjenjuje na 300.000 do 500.000 osoba prosječne dobi od 25 do 29 godina. Mnogi preživjeli nisu svjesni osobnog rizika za kasne posljedice antitumorske terapije, a postoji i opći manjak informacija među zdravstvenim djelatnicima o mogućim kasnim štetnim učincima liječenja pedijatrijske neoplazme, što često uzrokuje pogrešnu ili kasnu dijagnozu i terapiju. Stoga je od iznimnog značaja dugoročno sustavno praćenje preživjelih, posebice tijekom tranzicijskog razdoblja od pedijatrijske u odraslu skrb.
Aplikacija "Putovnica za preživjele od pedijatrijske neoplazme“ (Survivorship Passport - SurPass) osmišljena je i izrađena u okviru projekata financiranih iz EU fondova.
Ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb, prof. Goran Roić nakon suglasnosti i podrške Ministarstva zdravstva za provođenje projekta, dogovorio je sa nacionalnom predstavnicom projekta prof. Jelenom Roganović, poznatom i međunarodno priznatom riječkom pedijatrijskom onkologinjom i dugogodišnjom pročelnicom Zavoda za hematologiju, onkologiju i kliničku genetiku na Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, prelazak na Zavod za dječju onkologiju i hematologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb, s ciljem operativnog početka projekta te implementacije u druge dječje onkološke centre u RH na nacionalnoj razini. Iz Klaićeve podsjećaju kako je prof. Jelena Roganović, međunarodno poznata i priznata članica brojnih europskih stručnih društava, usmjerena na liječenje djece s malignim oboljenjima, javnosti poznata kao liječnica koja u svojim istupima naglašava potrebu za kontinuiranim podizanjem kvalitete zdravstvene skrbi teško bolesne djece, a posebno povjerenje uživa kod roditelja i djece s malignim oboljenjima.
VIDEO Liječnici pokušavaju i uz pomoć Googlea pričati s ozlijeđenim migrantima: Znaju samo arapski
