Kilogram celera u trgovinama je 69 centi, nevjerojatno koliko ga naplaćuju na tržnicama

¸Znam sigurno, kupi tip grah u Kauflandu u Sesvetama cijelu količinu koju nađe po 1,49 i prodaje na sajmu kao domaće po 3,5 eura.

ujutro kupe u Kauflndu/Sparu/Konzumu a onda na tržnicu pod domaće ......za šest puta veću cijenu

Dugo sam kupovao na Kvatriću. 20-30% ću prihvatiti. 300% neću.

Pa OPG-ci su odavno shvatili da Hrvati nemaj nikakvu ekonomsku pismenost i da nemaju baš niti previše inteligencije. Dovoljno je vidjeti koliko ljudi je spremno čekati u redu oko 30 minuta da bi kupilo kruh u nedjelju i sve Vam je jasno - ovi ljudi neće još dugo opstati jer su jednostavno preglupi!

Dobar je meni i strani celer, po nižoj/prihvatljivoj mi cijeni. A, zapravo, iste kvalitete. Hrvatski proizvodi su, ionako, dobrim dijelom, razvikani i pretplaćeni. Ne bi da su čudotvorni, time i da liječe neizlječive bolesti. Spustite se malo na zemlju. Citirat ću pjesmu, stih iz nje - Ne vrijediš tol'ko, dušo, precijenila si se."

Pošto domaći ananas i banane? Interesantno je da su i one na tržnicama skuplje nego u centrima tak da pametnom dosta. Na tržnicu idu ovce!

To košta zato toliko što seuvijek nađu oni posebno pametni pa tamo kupuju. Da njih nema i trgovci bi razmislili o cijenama. Ovako za to nemaju ni jedan razlog!

Zašto na zelenoj tržnici skupo ??? Pohlepa , prevara.Pohlepa , pohlepa pa ponovno pohlepa.Sve jasno.

Dokle bude ljudi koji su spremni toliko plačati bit če i cjene takve.

Kod nas su se dobrano potrudili da se ništa ne isplati raditi i proizvoditi. I to treba zahvaliti prvo adezu, jer jaši narod najduže od ostalih. A onda i ostalima, ali izgleda da narod to voli, jer ih drže na vlasti. Nemoj me da ne kažem što da mandarina iz Španjolske košta manje u Irskoj od hrvatske mandarine u Hrvatskoj. I da ne nabrajam dalje primjere. Ili se malo ulaže u poticaje ili je vjerojatnije ono drugo, da nitko ne provjerava kuda ti silni poticaji odlaze pa je samo bitno pokupiti poticaje, a koliko se proizvede o tom' potom.

U jednom velegradu kao što je Zagreb, možeš i prodatvati i "muda pod bubrega" i sigurno ćeš naći kupca. Otiđite u manje sredine, gdje nema u izobilju svih vrsta kupovne moći, pa će te vidjeti kako su tržnice prazne a gradski oci smatraju ih promašenim investicijama. O kvaliteti nebi, koliko li ih kupuje po Lidlu i trk na tržnicu u što sam se i sam ovoga ljeta uvjerio, baka s pijace napunila puna kolica, zelene salate, patlidžsna, krastavaca kapule, uveče prefmenom u trgovini idem ti ja sutra na pijacu a ona ispisala cijene da te glava zaboli.

Moj susjed ima plastenik koji mu služi kao paravan, svako jutro do zelene tržnice i nakon nabave na plac, sve mu je kaže domaće tu iz podsljemena, a cijene vrhunske, ovi prekupci s placa polako ali sigurno pretvaraju cijene iz kune u euro 1:1,

Interesantno, kak na placu većina štandova ima većinu proizvoda, bez obzira na vremenske prilike i uvijek je nešpricano i uvijek ubrano taj dan. Čudesni vrtovi, svima sve uspjieva . Priglupim Hrvatima 'moš prodavat maglu i muda pod bubrege kak ko stigne...

Nebih kupio od tih pokvarenih seljačina gade mi se iako sam na selu

Utrinska tržnica je prepuna prekupaca, nema tu ništa domaćeg. Kupimo u Lidlu ili Kauflandu i Spar zna imati dobro povrče i voće, na tržnicu više uopće ne hodamo , tu i tam po začinsko bilje.Zbog prekupaca koji su zauzeli tržnice one će brzo propasti.

Tržnice su nekada davno imale smisla jer je ponuda voća i povrća bila mnogo manja nego danas, imali smo zatvoreno tržište bez zdrave konkurencije. Dolaskom trgovačkih lanac posljednjih dvadesetak godina situacija se promjenila, tržnice su postale skuplje i gube konkurentnost. U današnje doba internet trgovine tržnice gube svaki smisao postojanja.

Još jedno značajno područje života građana koje pokazuje nesposobnost institucija da urede sustav koji bi stimulirao domaću proizvosdnju i stvaranje dodane vrijednosti. Pogoduju tzv. "otjeraj - dotjeraj" ekonomiji. Na kratki rok državi dobro jer uspjeh mjeri samo ubranim porezom. Naa srednji i dugi rok, potpuno promašena strategija.

Uspoređujući samo cijene različitog povrća (i voća) nećemo dobiti pravu sliku situacije...U pravilu voće i povrće uzgojeno na manjim površinama ima viši sadržaj hranjivih tvari nego isto uzgojeno industrijski, manje je prskano itd...pa mu je i cijena realno viša...