Kako nastaju 'fantomski zastoji' na autocestama? Nisu uvijek krivi radovi i prometne nesreće
Kada u sasvim običnim situacijama nastane gužva to onda nazivamo i ''fantomskim zastojem'', a postoje i neka objašnjenja zašto do njih dolazi na autocestama
Komentari 1
VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
99% usporavanja na autocesti izazivaju vozači kamiona i autobusa koji odluče pretjecati vozilo ispred sebe, a da se najprije ne uvjere da iza njih većom brzinom dolazi vozilo ili skupina vozila. Tek ponekad to uzrokuju neiskusni vozači ili oni koji “šparaju” gorivo pa pretječu vozilo ispred sebe sa minimalnom brzinskom razlikom. Za samo 10-ak sekundi iza takvog nesavjesnog vozača se napravi kolona gdje su sva nadolazeća vozila prisiljena naglo smanjiti brzinu. A takvo pretjecanje kamiona ili autobusa obično traje 1-10 minuta. Dakle stotine ljudi su u izravnoj životnoj opsanosti, a pogotovo u autobusima koji prevoze i do 70-80 putnika. Kad se dva vozača autobusa utrkuju na auticesti direkno je ugrozeno najmanje 100 života. U mnogim državama je zabranjeno pretjecanj terernim vozilima od 6-22 sata. No čak i pored znakova o zabrani pretjecanja vozači kamiona započinju opasnu radnju jer znaju da ih uglavnom policija ne kažnjava. Dakle pored stotina kamera na cestama policija poduzima nešto tek nakon što se dogodi prometna nezgoda.