Kada je prije nekoliko dana Michelle Bachelet preuzimala dužnost predsjednice Čilea, postalo je sasvim jasno. Južna Amerika, do prije nekog vremena bastion mačizma i muške dominacije, definitivno je prešla u ženske ruke. Doduše, Bacheletovoj je ovo već drugi mandat predsjednice Čilea, no ovo je prvi put u povijesti da većim dijelom Južne Amerike, u kojoj živi 386 milijuna ljudi, istovremeno upravljaju žene.
Uz Bachelet, argentinska predsjednica već je punih sedam godina Cristina Fernandez de Kirchner, dok se na čelu Brazila u protekle dvije godina nalazi vrlo odlučna Dilma Rousseff koja se nije libila ući ni u sukob s Barackom Obamom.
Protiv su abortusa
Dakle, gotovo dvije trećine Južne Amerike, čak 244 milijuna stanovnika, u rukama je triju žena. Porast broja žena u visokoj politici Južne Amerike ne vidi se samo na predsjedničkim pozicijama, tu je i sve veći broj zastupnica u nacionalnim i regionalnim parlamentima, na mjestima koja su relativno donedavno bila rezervirana gotovo isključivo za muškarce.
– Do prije dvadesetak godina žene u ovom dijelu svijeta gotovo i da nisu imale izgleda u politici. Pojavljivale su se na političkoj sceni, gotovo slučajno, kao nasljednice svojih supruga, kao što je na mjesto predsjednice došla Eva Peron. Situacija je sada ipak znatno drugačija – kaže dr. Žarko Puhovski. Iako su stranke ljevice u Južnoj Americi prve počele isticati kandidatkinje na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, ovaj su trend tek prije desetak godina preuzele i stranke centra, pa čak i desnice. Razlog je bio vrlo prozaičan. Žene bi uvijek dobivale dva ili tri posto glasova više nego muškarci.
– U Europi je sasvim nebitno je li na listi žena ili muškarac, birači ih gledaju istim očima. U Južnoj Americi žene su u blagoj prednosti – kaže Puhovski. Južnoameričke predsjednice nerijetko su vrlo konzervativne i ne usude se ili ne žele uvoditi bilo kakve promjene. Argentinska predsjednica Fernandez žestoko se protivila legalizaciji abortusa, što su od nje tražile predstavnice argentinskih ženskih udruga. Ništa fleksibilnija nije ni Rousseff koja je, doduše, za ministricu ženske politike postavila istaknutu feministicu, ali je istovremeno i zakočila cijeli niz zakona koje je njena ministrica predložila. Tako je odbacila prijedlog o ozakonjenju pobačaja, odbacila je prijedlog o povećanju prava LGBT zajednica. Prošle je godine pak uvela i zakon po kojem se svaka trudnica mora registrirati u policiji i državnim institucijama, što je propis koji jako nalikuje zakonima totalitarnih režima i diktatura. Svoju odlučnost Dilma Rousseff nije demonstrirala samo u odnosima prema ženama nego i u cjelokupnoj politici. Nije se libila upotrijebiti silu protiv prosvjednika na ulicama Rija, ali ni otkazati, nakon afere s prisluškivanjem, posjet Washingtonu gdje je s Obamom trebala pregovarati o trgovinskim odnosima Brazila i SAD-a.
Simpatije za autsajderice
Nije se pretjerano poboljšao ni položaj žena u svakodnevnom životu. Dobar dio žena, pogotovo iz siromašnijih slojeva društva, još uvijek predstavlja građane drugog reda kojima je ograničen ne samo pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju nego im je nerijetko ograničeno i sudjelovanje u društvenom životu jer žive u strogo patrijarhalnim obiteljima. Paradoksalno ili ne, no činjenica da većim dijelom Južne Amerike danas vladaju predsjednice mogla bi unazaditi položaj žena u društvu.
– Stvar je prilično jednostavna. U vrijeme dok su žene još bile autsajderice u politici imale su određene simpatije na koje muškarci nisu mogli računati. Kako raste prezir prema političarima, moglo bi se dogoditi da u društvu raste prezir i prema ženama. Jer u Južnoj Americi žene u politici više nisu nešto neobično, dapače – kaže dr. Puhovski. Bachelet, Kirchner i Rousseff iskoristile jedinstven trenutak u povijesti i na kontinentu zauvijek promijenile percepciju žena i njihova mjesta u politici. Pravo žena u Južnoj Americi da vode državu više nitko neće dovesti u pitanje, no hoće li žene ponovno biti izabrane, najviše ovisi o potezima koje će vladajući trojac povlačiti sljedećih godina.
>>Francuska se ispričala Boliviji, Južna Amerika bijesna
>>Chavez je pokrenuo procese koje nitko neće moći zaustaviti
Što to kaže g. Puhovski: Citiram: Pojavljivale su se na političkoj sceni, gotovo slučajno, kao nasljednice svojih supruga, kao što je na mjesto predsjednice došla Eva Peron. Situacija je sada ipak znatno drugačija – kaže dr. Žarko Puhovski. Kraj citata.aj citata. Kada se već javlja kao komentator političkih, spolnih ili povijesnih prilika u Argentini bilo bi dobro da nešto o tome i zna. Tužno je čitati kako g. Žarko Puhovski u najčitanijem nacionalnom dnevniku tvrdi da je Eva Peron naslijedila svog supruga i postala predsjednicom Argentine. Nije, gospodine Puhovski,nije. Ona je naprosto umrla mlada i nikada nije bila predsjednicom Argentine. Istina, u Argentini su neke druge žene naslijeđivale svoje supruge na mjestu predsjednika, ali to nikako nije bila Eve Peron. Koja je umrla.