Tajna koja već 42 godine obavija pogibiju Jurija Gagarina, prvog čovjeka koji je letio u svemir, ali i prve sovjetske zvijezde napokon je razjašnjena. Tim neovisnih ruskih istražitelja otkrio je niz dokaza koji napokon objašnjavaju kako je heroj svemirskih letova poginuo u 34. godini. Od kada je u travnju 1961. godine poletio u sovjetskoj letjelici Vostok 1 kako bi u Zemljinoj orbiti proveo sat i osam minuta, Gagarin je u Sovjetskom Savezu doživio neviđenu slavu. Uz medijsku pompu koja ga je pratila, izabran je za poslanika u Vrhovnom sovjetu, pošta je izdavala marke s njegovim likom, a on je bio redovit i rado viđen gost u Italiji, Kanadi, Japanu i Velikoj Britaniji gdje je držao predavanja o svemirskim letovima, ali i o sovjetskim dostignućima u istraživanju svemira.
Ipak, samo sedam godina poslije legendarnog leta, Gagarin je nenadano poginuo u zrakoplovnoj nesreći kada se njegov MiG-15, tada vrhunski ruski lovac, srušio u šumi tridesetak kilometara od Moskve.
Vijest o smrti popularnog astronauta, ali i šturi, nikada do kraja razjašnjeni detalji o nesreći raspirili su niz teorija urote koja se plela oko Gagarina.
Prema nekim analitičarima toga vremena, velika astronautova popularnost smetala je tadašnjem sovjetskom vođi Leonidu Brežnjevu koji je organizirao tehnički atentat kako bi uklonio mogućeg suparnika, a prema drugim teorijama Gagarin je zrakoplovom upravljao pijan. Ipak, unatoč svim teorijama, do sada je sigurno znano samo da se MiG-15 iznenada i bez ikakve najave srušio s visine od 3000 metara i gotovo pravocrtno zabio u tlo.
Pilot u šoku
– Gotovo je nevjerojatno, ali nesreća se dogodila jer se Gagarin uspaničio. Kada se MIG-om popeo gotovo do visine od tri tisuće metara, njegov je kopilot Vladimir Serjogin zapazio da je otvor za zrak između kabine i vanjskog dijela aviona ostao otvoren i da tlak u letjelici rapidno pada. Gagarin je naglo sunovratio avion prema zemlji kako bi sišao na sigurniju visinu, no zbog oštra manevra obojica su ostala bez svijesti, a letjelica se gotovo pod pravim kutom zabila u tlo – kaže umirovljeni zrakoplovni pukovnik Igor Kuznjecov koji je predvodio istraživački tim. Kako kaže, potkraj šezdesetih godina prošlog stoljeća piloti još nisu bili svjesni opasnosti koje nosi poniranje na velikim brzinama, pa nitko od istražitelja koji su preplavili mjesto nesreće nije uzimao u obzir mogućnost da su se pilot i kopilot onesvijestili neposredno prije udara u zemlju.
Službena verzija koju je KGB iznio u javnosti tvrdila je da se nesreća dogodila zbog pogrešnih meteoroloških podataka koje su pilotu letjelice dali kontrolori moskovske zračne službe, a sovjetskom je vodstvu predočena teorija po kojoj je Gagarinov MiG uletio u turbulencije drugoga sovjetskog lovca koji je neposredno prije toga probio zvučni zid. Ova teza razvijena je na temelju izjave pilota helikoptera koji se nalazio u istom sektoru u trenutku pada MiG-a, a ustvrdio je da je čuo dva glasna praska kakve pri probijanju zvučnog zida stvara avion SU-15.
Kriv je nemar
– Lovcem u kojem su poginuli Gagarin i Serjogin koristilo se mnoštvo pilota, letjelica nije bila namijenjena samo jednom zrakoplovcu, a otvor za zrak vjerojatno je nemarom ostavio otvorenim pilot koji je MiG-om upravljao prije Gagarina. Rezultate je istraživački tim dobio nakon pomna pregleda ostataka letjelice koje je KGB, neposredno nakon nesreće, spremio u hermetičke bačve i pohranio u svojim skladištima. Zbog opreza, Sovjeti su poslije nesreće povukli iz upotrebe taj model aviona, a stvaran razlog pada aviona jednog od najvještijih sovjetskih pilota godinama je ostao nerazjašnjen.
– Koju god teoriju razmatrali, nikad se nije mislilo da je Gagarin kriv za nesreću, no pokazalo se da nije tako. Niti je provjerio letjelicu prije polijetanja niti je pravilno izveo manevar obrušavanja. Istina nije lijepa, ali javnost je treba znati – kaže Kuznjecov.
ok. Ako Kuznjecov kaže - to je to.