U odnosu na naznake gospodarskog programa HDZ-a iznesene još za rujanske mini klauzure u Velikom Trgovišću, prošlotjedno predstavljanje smjernica koje bi rezultirale rastom od “najmanje 3,5 posto u 2016.” nije donijelo velika “otkrića”.
To je, doduše, dijelom i pitanje nerealnih očekivanja detaljnih i, k tome, terminski razrađenih planova, pogotovo nakon što je postalo jasno da predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko neće ustrajati na najavama da će nakon prijedloga proračuna u Saboru tražiti interpelaciju, odnosno glasovanje o povjerenju Vladi. Ipak, neki su planovi u petak ipak dobili jasnije obrise.
Ozdravljenje zdravstva
To posebice vrijedi za planove vezane uz proces ozdravljenja zdravstva.
Pored racionalizacije mreže ustanova i razdvajanja upravljačkih i medicinskih funkcija najavljeno je uvođenje imovinskog načela u financiranje zdravstvenih usluga te uvođenje konkurencije u zdravstveno osiguranje (i) kroz transformaciju HZZO-a u “stvarno osiguravajuće društvo”. Decidiranije nego dosad u HDZ-u su se odredili i prema smanjivanju poreznog tereta, za što su već otprije kao prvi prioriteti isticani gospodarstvo, pojednostavljivanje poreznog sustava te ukidanje oporezivanja dividendi koje u neravnopravan položaj stavlja domaće poduzetnike u odnosu na strane. Sad je izrijekom najavljeno ukidanje svih neporeznih nameta koji predstavljaju prihod javnih poduzeća.
– Javna poduzeća trebaju svoju uspješnost dokazati na tržištu – kaže Martina Dalić, umjesto da se pokrivaju kvaziporezima. U pogledu reforme javne uprave HDZ-u su dva glavna načela: jednostavnija institucionalna struktura i promjena načela nagrađivanja.
Rotacija kadra
Iako to, kako ističu HDZ-ovi ekonomski stratezi, ne znači a priori otpuštanja, jasno je da ih ni ne isključuje. Dio odgovora krije se iza formulacija poput “jasnih kriterija ocjenjivanja i nagrađivanja”, “rotacije upravljačkog kadra” i “internog tržišta rada kao amortizera za izlazak iz službe”. Sve u svemu, najave smanjenja poreznog tereta očito imaju i protuteža u rezovima nužnim za uravnoteženje proračuna. No, sve one koji bi odmah i sad htjeli i konkretne računice, načelne smjernice neće zadovoljiti.
Pitanje razrade mjera i provedbe, kao i obično, ostaje u domeni (ne)povjerenja u političku odlučnost neke političke opcije. Ili, kako je uz pozitivne ocjene predstavljenim rekao jedan od bivših HDZ-ovih premijera Nikica Valentić, “ključno je tko će mjere provoditi: to mora biti kompaktna ekipa i odlučan tim”.
Tko je do prije dvije godine bili na vlasti? Zaborav je postao vrlina.