Iako je, očekivano, izloženost hrvatskoga financijskog sustava sistemskim rizicima porasla, njegova stabilnost nije ugrožena zahvaljujući zamjetnom smanjenju strukturnih slabosti u gospodarskom i financijskom sustavu tijekom posljednjih godina, poručili su sa 14. sjednice Vijeća za financijsku stabilnost, održane u Hrvatskoj narodnoj banci, guverner HNB-a Boris Vujčić, ministar financija Zdravko Marić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigman i direktorica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Marija Hrebac.
Članovi Vijeća upoznati su na sjednici s glavnim pokazateljima stanja financijskog sustava i rizika za njegovu stabilnost povezanih s pandemijom koronavirusa. Istaknuto je kako je pozitivna početna pozicija, uz brzu i snažnu reakciju nositelja ekonomske politike i nadležnih tijela, ublažila negativne posljedice borbe s pandemijom. Vijeće je raspravljalo o poduzetim mjerama iz djelokruga svih institucija uključenih u rad Vijeća, njihovoj efikasnosti, međudjelovanju različitih mjera i politika te potrebi praćenja i analize njihovih učinak.
- Osim mjera Vlade namijenjenih pomoći gospodarstvu i stanovništvu, analizirali su se i rezultati mjera koje su poduzele Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, a posebice onih usmjerenih na olakšavanje financijske pozicije privatnog sektora. Glavni dio mjera odnosi se na moratorije i reprograme postojećih ugovora o kreditu i leasingu klijenata pogođenih pandemijom; do sredine svibnja zaprimljeno je 37 tisuća zahtjeva za moratorije i ostale kreditne mjere, od čega je realizirana gotovo polovina, te 34 tisuće zahtjeva za reprogram ugovora o leasingu, od čega je realizirano 75 posto – navode u priopćenju HNB-a te dodaju kako analiza pokazuje da se vrlo mali broj zahtjeva odnosi na nove kredite za likvidnost, a primijećeno je i da njihova dinamika realizacije nije zadovoljavajuća.
- Stoga se očekuje da će financijske institucije, u skladu sa svojim poslovnim politikama, ubrzati i proces obrade zahtjeva za nove kredite klijentima pogođenima pandemijom – istaknuo je regulator.
Na sjednici je prihvaćen i Godišnji izvještaj o radu Vijeća u 2019. godini.
Kuna je uvijek oko 7,5 prema euro. EU štanca novac, Hrvatska takoder jer da nije tako, kuna bi več jednom došla do 6,5.