Napokon se u analizi i prognozama Svjetske banke za Hrvatsku spominju neki pozitivni trendovi: na prezentaciji redovitog ekonomskog izvješća za EU Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, istaknula je da se konačno vide neka poboljšanja u pogledu stope zaposlenosti i stope stabilnosti radno aktivnog stanovništva. No, oporavak je prilično slab i nestabilan te pod utjecajem raspoloživog dohotka. Prognozu rasta za ovu godinu ostavili su na 0,5 posto, za sljedeću na 1,2 posto.
Fiskalna konsolidacija
– Vanjski dug nam je velik, ali se konačno stabilizirao 2014. godine. Imamo šest godina visokog fiskalnog deficita, koji je dosegnuo 5,7 posto BDP-a u 2014. i ima negativan trend. Jedini je odgovor ozbiljna fiskalna konsolidacija i podrška privatnom sektoru, što bi pomoglo reduciranju javnog duga – poručila je Madžarević Šujster.
Na preporuke o potrebnim reformama u mirovinskom sustavu u smjeru demotiviranja ranijeg umirovljenja, smanjenju fiksnih troškova u zdravstvenom sustavu, uvođenju poreza na imovinu i drugim poreznim reformama te reduciranju plaća u javnoj upravi iz publike su reagirali nezavisna zastupnica Martina Dalić i čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Dalić je problematizirala uvođenje poreza na imovinu ako služi samo punjenju proračuna, a Sever je napomenuo da smo 24. od 28 europskih zemalja po bruto cijeni troška rada te bi nam, kad bi se ogolio od dodataka, prosjek plaće pao ispod minimuma EU. Analitičarka Svjetske banke uputila je, odgovarajući, na nepravednu i usku poreznu bazu na koju se oporezuju nekretnine kroz tri različita nameta i tako uspiju prikupiti tek 0,3 posto BDP-a. Smatra da treba proširiti tu poreznu bazu uvrštenjem nekretnina kojima je vlasnik nepoznat i nekadašnjih vikendica s minimalnim nametima koje su u međuvremenu nadograđene do vila.
Bonusi i trećina plaće
Trebalo bi razmotriti izuzeća od poreza na dohodak koja imaju i regresivan efekt, a najveće koristi imaju visokodohodovne i srednjodohodovne skupine. Plastičan je primjer sustav poreznih olakšica za djecu – kaže Madžarević Šujster te dodaje da u nekim dijelovima javnog sektora bonusi i dodaci iznose više od 30 posto plaće, primjerice u zdravstvu, socijali i obrazovanju, dok drugdje postoji samo dodatak na minuli rad, što dovodi u pitanje jednak rad za jednaku plaću. Imamo odljev mozgova iz ministarstava u agencije jer daju veću plaću, a tko će nam sutra raditi bitne strategije? – pita analitičarka.
>>Odbor za medije odgodio raspravu o smjeni čelnih ljudi Agencije za zaštitu osobnih podataka
>>Ravnateljica agencije savjetnicima ne da govoriti za medije
vecinu agencija treba ukunuti jer rade skoro isti posao kao i ministarstva saljuci papire sa jednog kupa na drugi...posaljes papire iz ministarstva u agenciju na doradu i dobijes identican dokument....za tu nepostojecu doradu ubiru vise novaca na placi nego onajj koji mora pripremiti taj dokumenti i na kraju za njega odgovarati....onda sa ministarstva " sposobniji" citaj podobniji, bjeze u agencije gdje pod milim bogom nista ne rade...dobro, mozda rade 2 sat surfajuci i ispijajuci kave