Razumna je pretpostavka da će inflacija početi padati ako se nastave mjere restriktivne monetarne politike, kao što je razumna bila i pretpostavka da će doći do inflacije, što su neki negirali – kazuje ekonomski analitičar i konzultant Andrej Grubišić komentirajući podatke da je Hrvatska s godišnjom stopom od 7,8% u kolovozu bila druga po visini inflacije u europodručju.
Previše novca u sustavu
- Mi smo u Europskoj uniji desetak godina imali printanje novca i inflacija se nije dogodila preko noći. Isto tako je to pokazatelj da reakcija i dolazak inflacije nije instantan kada se u sustavu pojavi pretjerana količina novca, da dolazi uz određeni vremenski pomak. I sad, kao što nije došla preko noći, nije nužno da odlazi preko noći. A u adresiranju pitanja inflacije morate se baviti adresiranjem uzročnika inflacije, a ne kriviti različite dionike gospodarskih aktivnosti da oni pridonose inflaciji - smatra Grubišić koji kritizira ocjenu da je inflacija došla zbog toga što su neki podizali cijene.
VEZANI ČLANCI:
- Konstrukcije poput "vaše dizanje cijena pridonosi inflaciji" nemaju veze s time. Inflacija je sama po sebi podizanje cijena. Ne može podizanje cijena biti razlog inflaciji, to je refleksija inflacije. Nijedan biznis ne tiska novac, nijedan biznis ne može opstruirati rad drugog biznisa i potrgati opskrbu i nijedan biznis, kao takav, ne može pokrenuti rat. A tiskanje novca, rušenje lanaca opskrbe i rat u Ukrajini su glavni uzroci inflacije. S time da je ovaj prvi – golema količina novca puštena u sustav – glavni uzrok - napominje Grubišić.
Uz to pojašnjava kako je zarada poduzetnika u 2022. i dalje negativna u realnom smislu, tj. stopa rasta njihove zarade je manja od same stope inflacije.
- Dakle, ne treba se čuditi dolasku inflacije, ali ne treba ni političkim floskulama dovoditi ljude u zabludu – inflaciju treba adresirati na one institucije koje su joj najviše i pridonijele, a sve su pod državnom kontrolom - smatra on, ističući da je prije ovog vala rasta cijena bilo dugogodišnje mirno razdoblje.
VEČERNJI TV Novotny: 'Glavna prepreka ekonomskom rastu idućih godina bit će manjak radne snage'
- Povijesni podaci za 10 godina u Hrvatskoj pokazuju da je u 10 godina, do 2022. rast cijena 16 posto realno, od čega je velika većina rasta bila zadnjih godinu-dvije. Mi smo se malo i odvikli od inflacije pa se sada tome čudimo - napominje Grubišić ističući da sama činjenica da je stopa inflacije u Hrvatskoj osam posto ne znači da je svakoga toliko i pogodila.
- Malo je nas prosječni potrošač pa da ga kvači ta inflacija točno u postotak. Onaj tko je kupio nekretninu nije toliko iritiran time što su kruh ili sladoled poskupjeli jer su kvadrat stana i rata kredita znatno veći. Umirovljeniku koji troši znatno na prehranu ta je kategorija najvažnija. Različite su niše potrošača, svaki ima svoju hijerarhiju što bi volio da košta manje. Tako da tih osam posto nije svima isto u realnom životu. Voće i povrće je puno više od osam posto poskupjelo pa je onaj tko to voli više pogođen, a možda uopće ne ide na ljetovanje da na njega utječe poskupljenje smještaja i tamošnjih cijena - objašnjava Grubišić koji smatra da i tvrdnja kako je turizam uzrok visoke godišnje stope inflacije nije obronamjerna te previše pojednostavljuje problem inflacije.
Potrošnjom utječemo na cijene
- Turizam ima svoju grupu usluga i to utječe sasvim sigurno. No, nekome tko je u Zagrebu i troši 40-50 posto svog dohotka na prehranu, njemu je sasvim svejedno koliko košta hotel u Dubrovniku ili Splitu. Bitno je onima koji koriste tu uslugu, a mnogi domaći ljudi je nisu konzumirali. Domaće ljude više brine, recimo, kolike su cijene u restoranima u Zagrebu ili Sisku - napominje Grubišić, koji pak dodaje da pojedinci također jednom svojom navikom utječu na inflaciju – a to je osobna potrošnja i način te potrošnje.
- Ljudi se, što je legitimno, sukladno svojim interesima komotno ponašaju. I dalje su spremni nešto negdje platiti skuplje, a zauzvrat ne moraju ići negdje gdje to mogu kupiti jeftinije. Plaćaju skuplje jer im je to komfornije. To su male poslovne odluke svakog pojedinca. Kada bi ljudi bili ultraracionalni u tom smislu imali bi puno bliže promjene u relativnim cijenama nego sada. Zbog komfora koji plaćaju i koji ih košta - zaključuje Andrej Grubišić.
