Tesar, armirač, zidar, krovopokrivač, limar, tokar, mesar, kuhar, stolar, bravar, dimnjačar, medicinska sestra, dentalni asistent, farmaceutski tehničar, primalja... Trogodišnji su to i četverogodišnji obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji prema preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na popisu su i stručni studiji sestrinstva i radiološke tehnologije, a od sveučilišnih preporučuju se nastavnički smjer matematike, biologije, kemije i fizike, rehabilitacija, logopedija, farmacija, medicina, građevinarstvo, strojarstvo, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, računarstvo i drugo.
HZZ svake godine objavljuje i popis obrazovnih programa za koje smatra da bi trebalo smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata. Konkretno za Grad Zagreb, to su, na primjer, zanimanja fotograf, ekonomist, grafički urednik-dizajner, tehničar za logistiku i špediciju i modni tehničar, od stručnih studija spominju se fizioterapija, poslovna ekonomija i ekonomija poduzetništva, a od sveučilišnih povijest umjetnosti, komparativna književnost, filozofija, novinarstvo, tekstilni i modni dizajn, komunikologija, politologija, etnologija i kulturna antropologija, kineziologija, sociologija, agroekologija i ekonomija. I tako za svaku županiju... Pridržavaju li se osnivači škola i same škole tih smjernica HZZ-a?
– Uzimamo ih u obzir, naravno. Pitanje je samo koliko su te preporuke precizne i kvalitetne, to je druga stvar. Još uvijek se barata nekim starim nazivima zanimanja i tu bi se moglo biti ažurniji. No veći je problem definiranje je li neko četverogodišnje zanimanje dobro za zapošljavanje ili nije. Naime, neka četverogodišnja zanimanja nisu odmah za tržište rada, ali jesu nakon završetka fakulteta. Iznose se podaci da na tržište rada odmah izlaze maltene samo oni koji završe trogodišnje obrazovne programe, što stvara krivu percepciju u javnosti – kaže nam ravnatelj Tehničke škole Čakovec Dražen Blažeka.
VEZANI ČLANCI
Iznosi i primjer. – Ako netko završi srednju školu za strojarskog tehničara i ne zaposli se odmah nakon srednje škole, ne možemo reći da školovanje nije ispunilo svoju svrhu jer će on otići na fakultet i zaposliti se za pet godina. Je li onda to četverogodišnje zanimanje nepotrebno? U HZZ-u se trude, pišu podatke koje uzimamo u obzir, ali treba jasnije i bolje definirati što je dobra upisna politika, a što loša. Teoretski, ispada da naša upisna politika za četverogodišnja zanimanja nije dobra jer ti učenici ne idu odmah na tržište rada. Imate među četverogodišnjim zanimanjima ona koja su odmah za tržište, na primjer ekonomiste, ali imate i one koji moraju nastaviti školovanje. Tehničar za računarstvo teško će se zaposliti sa srednjom školom, no ako završi fakultet, hoće. Bojim se, dakle, da u HZZ-u razmišljaju na način da ako se nakon srednje škole odmah ne zaposle, da je školovanje za tehničara uzaludan trud. Kao tehničar sa srednjom školom ne možeš biti konkurentan, ali ako nakon toga završiš fakultet, možeš – ističe Blažeka. Kao i Tehnička škola Čakovec, i druge škole prate tržište rada. Druga stvar je što se neke potrebe poslodavaca ne mogu odmah zadovoljiti.
– I oni koji iskazuju potrebe za radnicima sad već znaju da za drastičnu promjenu treba nekoliko godina. Prije su znali reći da im “sutra treba 100 zavarivača”, a sad znaju da se škole mogu prilagoditi njihovim potrebama, ali trebaju tri godine da prvi zavarivači izađu iz škole. Mi u Tehničkoj školi svake godine osluškujemo potrebe za popularnim zanimanjem CNC operatera. Posljednje tri godine upisujemo po dva razredna odjeljenja zato što poslodavci to traže. No, sad se javlja situacija da trebaju i klasične strojobravare i tokare. Ili, na primjer, automehaničare. Upisujemo automehatroničare, ali smo na zahtjev poduzetnika zadržali i automehaničare jer u u Hrvatskoj ima još jako puno automobila na kojima je potrebno popravljati i mehaniku, a ne samo elektroniku. No onda je tu i pitanje hoće li djeca koja završe školu tu i ostati? Nije problem upisati, no kako ih nakon srednje škole zadržati tamo gdje ima potreba za njima? – otvara drugi problem Blažeka.
U HZZ-u kažu da analizu i prognozu potreba tržišta provode na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja i kvalitativnih dojmova savjetnika. Osim toga, u obzir su uzeti i strategije i planovi gospodarskog razvoja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Zanimljivo je da u Međimurju i većini drugih županija na popisu zanimanja za koja bi trebalo smanjiti broj učenika nema trogodišnjih. Jedan od izuzetaka je Osječko-baranjska za koju se preporučuje smanjenje kvota za prodavače, fotografe, cvjećare i frizere.
VIDEO Plenković o štrajku sudaca
