Golema je količina rada, znanja, talenta, infrastrukture i napora u 7 kuna koliko ste izdvojili za novine koje držite u ruci. Znanje i talent desetaka novinara, njihovo istraživanje vijesti i dostizanje rokova, sijede vlasi i želučani problemi glavnih urednika, iscrpljujuće noćne smjene radnika u tiskari, stotine kilometara distribucijskih kamiona – to prethodi finalnom proizvodu, novinama koje vas svakog jutra dočekuju na kiosku.
Mediji su dio kreativne i kulturne industrije, baš kao i glazba, film, književnost, arhitektura, oglašavanje, videoigre i sl. Svaka od ovih grana zapošljava, proizvodi i plasira na tržište. Jer etablirani rock-bend, uz same izvođače, zapošljava – makar i privremeno – niz drugih: od autora, producenata, ton-majstora, booking menadžera i PR-a, do vozača, tehničara pozornice, diskografa i dizajnera plakata. Koncert Parnog valjka u zagrebačkoj Areni ili na splitskim Gripama aktivirat će lokalne autoprijevoznike, hotelijere, iznajmljivače apartmana, zaštitarske tvrtke, a vlasnici kafića i restorana također će zadovoljno trljati ruke. U svemu tome i država, naravno, dobiva svoj dio – onaj opipljivi u obliku plaćenog poreza, ali i neopipljivi u smislu obogaćivanja kulturno-umjetničke ponude.
U Europskoj uniji situacija je ovakva: kreativne i kulturne industrije s ukupnim godišnjim prometom od 535 milijardi eura čine 4,2% europskog BDP-a te su treća industrija po zapošljavanju, odmah iza građevine i ugostiteljstva. Zapošljavaju više od sedam milijuna ljudi, a dobar dio zaposlenih čine osobe mlađe od 30 godina, dakle, dobna skupina koja je najviše pogođena nezaposlenošću i gospodarskom krizom.
Najvažnija “sirovina” kulturne i kreativne industrije je inspiracija, odnosno kreativnost – jedan od rijetkih obnovljivih izvora koji stvara dodatnu vrijednost. Glazba, film, književnost, slikarstvo, scenske izvedbe i ostale grane kulturne i kreativne industrije, uz nezanemarivu umjetničku vrijednost, posjeduju, dakle, i onu tržišnu. U korist ovoj tvrdnji idu primjeri Splita i Dubrovnika koji bi ovog ljeta, zahvaljujući glazbenom festivalu (Ultra Music Festival) i televizijskoj seriji (Igra prijestolja), mogli zabilježiti rekordan broj turističkih posjeta i noćenja, uz milijune kuna prometa u ugostiteljstvu, prometu, telekomunikacijama, trgovini i sl. A sve zahvaljujući trenutku inspiracije i talentu umjetnika, kreatora.
Upravo s ciljem razumijevanja i prepoznavanja potencijala kulturnih i kreativnih industrija, HDS ZAMP je nedavno, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskim klasterom konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija (HKKKKI), predstavio brošuru “Kreativna Hrvatska – gospodarska snaga”. Brošura je i najava studije koja bi konačno trebala predstaviti utjecaj ovih industrija na naše gospodarstvo, zapošljavanje i BDP. Preliminarni podaci da, iako hrvatsko gospodarstvo općenito bilježi pad zaposlenosti, zapošljavanje u kulturnim i kreativnim industrijama bilježi blagi porast i da kreativci čine više od 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj: više od 150 tisuća glazbenika, filmaša, književnika, novinara, arhitekata, dizajnera i ostalih zanimanja čine dinamičnu i perspektivnu “kreativnu Hrvatsku”.
Kao direktor stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja odgovoran sam za funkcioniranje sustava kolektivne zaštite autorskih glazbenih prava – nužnog za razvoj i održivost glazbene industrije. Više od 8 i pol tisuća domaćih glazbenih autora preko HDS ZAMP-a ostvaruje autorsku naknadu za svoj rad, a tom naknadom im se omogućava (ili barem olakšava) daljnji umjetnički rad. Sustav pomaže i da mi, slušatelji glazbe, i dalje uživamo u pjesmama koje čine naš svijet ljepšim.
Kako bi sustav funkcionirao, treba se fokusirati na pojedinca, autora koji uzima gitaru, sjeda za klavir i stvara autorsko djelo. On je sektor projektiranja i proizvodnje sadržaja na koji se kasnije nadovezuju izvođači, diskografi, marketinški stručnjaci, koncertni organizatori, mediji... Iznimna je važnost “prve karike u proizvodnom lancu” kao i sustava kolektivne zaštite koji autoru omogućava povrat ulaganja i prihode od kreativnog rada.
Sustav poput ZAMP-a nije isključivo privilegij glazbenih autora jer u Hrvatskoj postoji osam udruga za ostvarivanje autorskih i srodnih prava: izvođači svoju naknadu ostvaruju putem HUZIP-a, filmaši preko DHFR-a, književnici uz DHK, a Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) udruga je koju bismo mogli nazvati “novinarskim ZAMP-om”. Svi će oni, i mnogi drugi, sudjelovati i na Summitu kreativnih i kulturnih industrija u Zagrebu 21. i 22. svibnja. Priključili smo se jer želimo skrenuti pozornost političara i šire javnosti na specifičnost poziva i zanimanja: kreativac. Njihova egzistencija uvelike ovisi o sustavu intelektualnog vlasništva i autorskih prava. Kršenjem i nepoštovanjem tih civilizacijskih stupova posredno se nepovoljno utječe i na gospodarski rast i razvoj.
