Promjene, a posebno radikalne, ljudi ne vole. No, ponekad su ipak nužne da bi se poboljšalo poslovanje neke tvrtke ili funkcioniranje određene organizacije. Ipak, prije nego što rukovoditelji, odnosno menadžeri pokrenu promjene, moraju obaviti racionalnu analizu stanja i predvidjeti moguće posljedice promjena.
Poziv iz Amerike
Moraju, svakako, računati s najgorim scenarijem i biti spremni s njim živjeti. Također, menadžer mora biti siguran da je to što radi dobro i toj ideji koju provodi mora biti emotivno privržen. Ako nema emotivne privrženosti, kad dođu otpori, a sigurno će se pojaviti, neće moći ustrajati u svojoj odluci. U čitavom procesu izuzetno je važan odabir suradnika jer rizik radikalnih promjena jedna osoba teško može sama podnijeti. Do tih je zaključaka u svojim istraživanjima, o čemu je napisao i knjigu za američko tržište, došao docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu dr. sc. Domagoj Hruška.
Zanimalo ga je i što se događa u glavama rukovoditelja kad odluče provesti radikalne promjene, kako dođu do ideje, koji su elementi uključeni u takvu odluku te kako se pripremaju radikalne promjene da bi se što bezbolnije prihvatile i provele. Iako se tim područjem i pitanjima bavio i prije, dodatno ih je istraživao pišući knjigu za američkog izdavača Palgrave Macmillan iz New Yorka.
– Nazvali su me iz izdavačke kuće i zatražili da im pripremim prijedlog knjige. Za mene je to bilo neočekivano priznanje jer stranci, a posebno Amerikanci, rijetko pokazuju interes za ono što mi ovdje radimo – govori Hruška zadovoljan što je autor knjige jednog od najvećih svjetskih izdavača akademske literature. Hruška je autor ili suautor sedam knjiga, pedesetak znanstvenih članaka i više stručnih projekata i studija.
Političari ne vole promjene
Znanstveno i stručno usavršavao se na nekoliko inozemnih sveučilišta, a obrascima strateških promjena, o čemu zapravo govori knjiga "Radical Decision Making: Leading Strategic Change in Complex Organizations" bavi se zadnjih sedam godina i o toj temi je objavio niz znanstvenih članaka u zemlji i inozemstvu.
Prijedlog za knjigu, na temelju kojeg je američki izdavač ušao u posao, pisao je tri mjeseca, a još šest mjeseci trajalo je pisanje knjige.
– U međuvremenu sam razgovarao sa stotinjak profesora iz cijelog svijeta i menadžera koji rade u Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li domaći ili stranci zaposleni u tvrtkama u Hrvatskoj – objašnjava Hruška i ističe da njegov projekt nije obuhvatio javna, odnosno državna ili gradska poduzeća ili organizacije, jer se radikalne odluke u njima ne donose.
– U javnim tvrtkama menadžeri odgovaraju političarima, a oni ne vole radikalne promjene – ležerno tumači Hruška upozoravajući da je za uspješno provođenje bilo kakve promjene najvažnija komunikacija s onima na koje se promjene odnose, dakle sa zaposlenima.
– Postoje dva načina komuniciranja neke promjene: uvjeravanje ili uključivanje u njezino provođenje. U sredinama u kojima je puno ljudi, nekoliko stotina ili tisuću, treba početi s uvjeravanjem, a paralelno provoditi i retoriku aktivnosti, odnosno uključivanje u provođenje promjena. U manjim tvrtkama može se krenuti s modelom davanja zadataka. Pokazalo se da čovjek ne može dugo vremena jedno misliti, a drugo raditi, zato, ako mu date zadatak koji treba obaviti, poslije nekog vremena počet će o njemu pozitivno razmišljati – tumači Hruška dodajući da je poslovno upravljanje primjena socijalne psihologije u praksi.
Ohol, arogantan menadžer nikada neće uspjeti provesti radikalne promjene, kao ni onaj koji se okruži poltronima. Slično je, upozorava Hruška, i s političarima, koji, da bi proveli radikalne promjene, koje su Hrvatskoj neophodne, moraju imati karakteristike vrhunskog menadžera.
Da bi svima bilo bolje
– Nama u Hrvatskoj treba radikalna promjena, a provesti bi je mogao političar koji ima osobine dobrog menadžera i koji je uz to još i iracionalni optimist. A to znači da će radikalne odluke i promjene poduzimati zato da bi svima bilo bolje. On je suprotnost racionalnom optimistu koji sve poduzima iz vlastitog interesa. Mi trebamo političara koji je spreman Hrvatsku radikalno mijenjati i koji je voli iracionalno – ističe Hruška i priznaje da do sada među političarima nije uočio takvu osobu.
Postoje određene situacije i okolnosti u kojima je promjene, ma koliko teške bile, lakše provesti. U prilog im tako ide nestabilnost okoline, primjerice kriza, ali i dobra komunikacija s onima na koje se odnose. Otežat će ih svakako sukobi i podjele kojima Hrvatska obiluje.
– Psihoza koja ide s podjelama i sukobima onemogućava donošenje i provođenje odluke o radikalnim promjenama. To je u našoj politici i društvu evidentno – zaključuje Domagoj Hruška.
Za svoju knjigu, koju je pisao na engleskom jeziku, a sad razmišlja hoće li je prevesti na hrvatski, kaže da predlaže novi model upravljanja strateškim organizacijskim promjenama. U središtu je proces kojim vođe generiraju ideje koje se drastično razlikuju od uobičajenog načina razmišljanja i djelovanja te pitanje kako u te ideje u konačnici uvjeriti one na koje se odnose.
Američki izdavač u knjizi je kao posebno važnu prepoznao činjenicu da daje odgovore na zahtjeve poslovne prakse.
– Smisao istraživanja u području poslovne ekonomije je pomoći praksi riješiti probleme. Poslovni problemi uvijek se sastoje od nekoliko dobro poznatih i nekoliko manje poznatih koncepata, a ti koncepti nikada ne proizlaze iz samo jedne discipline, problemi prolaze kroz znanstvena područja i funkcionalne podjele. Ova knjiga promatra fenomen donošenja radikalnih odluka iz transdisciplinarne perspektive koristeći se elementima brojnih društvenih znanosti i brojnih područja poslovne ekonomije – objašnjava Hruška.
>>Što poduzetnici i menadžeri trebaju znati o financijama
Hrvatsku će promijeniti Tomislav Karamarko, on je stvarno voli iracionalno