Na tekst pod nazivom Jedan ispit i stječe se zvanje pogrebnika: 'Ako se za zidara i pedikera treba školovati...' objavljen 26. rujna 2019. reagirala je Hrvatska obrtnička komora.
Demantij prenosimo u cijelosti:
"Do donošenja Zakona o pogrebničkoj djelatnosti 2015. godine, pogrebništvo je bilo regulirano Zakonom o komunalnom gospodarstvu kao komunalna djelatnost pored ostalih poput odvoza smeća, održavanja cesta i javnih površina, odvodnje itd. Zakon o pogrebničkoj djelatnosti donesen je upravo na inicijativu članova Hrvatske obrtničke komore koji obavljaju ovu djelatnost. Sama struka je uvidjela potrebu za izdvajanjem obavljanja poslova pogrebnika od ostalih vrsta komunalnih djelatnosti, a razlog je upravo
specifičnost ovog zanimanja koje zahtijeva pijetet prema preminuloj osobi, kao i zaštitu dostojanstva njegove obitelji.
Važno je istaknuti da sve do stupanja ovog Zakona na snagu nije postojao propis koji traži bilo kakvu dodatnu kvalifikaciju za obavljanje pogrebničkog zanimanja, već se pogrebništvom mogao baviti bilo tko, bez obzira na stupanj osposobljenosti i obrazovanja.
Nakon što je Zakon o pogrebničkoj djelatnosti po prvi put u našoj zakonodavnoj praksi detaljno definirao pogrebničku djelatnost, propisana je i obveza polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti za obavljanje pogrebničke djelatnosti.
Iako se radi o jednom ispitu ističemo kako je on kompleksne naravi i sastoji se od pisanog i usmenog dijela, a propisana potrebna znanja uključuju i praktična znanja poput: „pripremanja odra“, „čišćenja tijela“, „oblačenja tijela“, „šminka“ i „način osiguravanja lijesa
u pogrebnom vozilu“.
Navedene se vještine ispituju na usmenom dijelu ispita s obzirom da za sad ne postoji način na koji bi se u ovu svrhu osiguralo tijelo na kojem bi budući pogrebnici bili u mogućnosti pokazati svoje vještine, što je u skladu sa Zakonom.
Također, ispit predviđa i stjecanje specifičnih znanja potrebnih za uspješno obavljanje ove djelatnosti, zbog čega je izrađena i posebna literatura (priručnik „Bol i žalovanje“, u kojem posebni dio zauzima etika i odnos prema ožalošćenima, vjerski običaji i kulturne tradicije).
Nadalje, ispit se sastoji od područja prava i pravnih propisa gdje je naglasak stavljen na propise koji se odnose na samu pogrebničku djelatnost: Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, Zakon o grobljima, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i pripadajući pravilnici.
Ispitom je obuhvaćeno područje osnova gospodarstva (osnove knjigovodstva, poslovni plan, pokazatelji uspješnosti poslovanja i slično).
Uzevši u obzir sve navedeno, za raspravu ostaje pitanje hoće li u budućnosti biti potrebno zanimanje pogrebnik uvesti u srednje strukovno obrazovanje ili mu dodijeliti status vezanog obrta uz obvezu pohađanja majstorske škole pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. U
ovom trenutku smatramo neprimjerenim optuživati Hrvatsku obrtničku komoru za bilo što osim efikasne provedbe zakonodavnog okvira. Potrebno je razjasniti da u Zakonu ne postoji niti jedna odredba koja bi mogla ukazati na pogrešno tumačenje od strane
Hrvatske obrtničke komore zbog čega insinuacije da je Hrvatska obrtnička komora pogrešnim tumačenjem Zakona dodjeljivala „diplome“ pogrebnicima držimo u potpunosti deplasiranim."
Koji je luđak uopće prozivao pogrebnike i tražio dodatno obrazovanje?