Hrvatska do sada nije primila ni jednog migranta koje brodovi pokupe iz Sredozemlja. No, to bi se s preuzimanjem predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici sljedeće godine moglo promijeniti – Hrvatska će najvjerojatnije morati uzeti u obzir da su i druge države koje su predsjedale, poput Bugarske, Rumunjske ili Finske, primale migrante s brodova iz Mediterana. Riječ je o simboličnoj gesti – jedan ili dva migranta, i to ne sa svakog broda, već se raspodjela među državama dogovara za svaki pojedinačni slučaj tako da konačan broj nije premašivao desetak.
Načelo solidarnosti
Ovakav se scenarij u Hrvatskoj službeno još nije razmatrao, ali se u Europi naveliko raspravlja o načelu solidarnosti. Jučerašnji neformalni sastanak ministara vanjskih i unutarnjih poslova u Parizu, na kojem je Hrvatska bila zastupljena na razini državnih tajnika, nastavio se na prošlotjedni sastanak u Helsinkiju, gdje se sudionici nisu uspjeli dogovoriti o predloženom dobrovoljnom mehanizmu za raspodjelu tražitelja azila koji pristižu na obale Europske unije.
– Hrvatska je dosad smatrala važnim da se primjenjuje načelo solidarnosti. Zadnjih nekoliko godina preselili smo 192 migranta i to je model po kojem se dosad na Hrvatsku gledalo kao na odgovornu članicu EU koja se istodobno čvrsto postavila u borbi protiv ilegalnih migracija i zaštiti granica. Također, vrlo je važno razlikovati ljude koji su u stvarnoj potrebi i ekonomske migrante – kažu nam izvori iz MUP-a. O tome kako će se Hrvatska službeno postaviti oko mehanizma raspodjele kažu da će konačno mišljenje dati tek kad vide prijedlog, koji još nije finaliziran. To se, prema najavama, očekuje krajem ljeta na sastanku na Malti. Koji bi odgovor Hrvatska mogla ponuditi?
Oko primanja migranata s brodova sa srednjomediteranske rute u Europi nema suglasja – primili su ih i Italija, koja je prva zatvorila luke, potom Njemačka, Francuska, Portugal, Malta, Španjolska... Hoće li Hrvatska potpuno zatvoriti ili otvoriti vrata? Najvjerojatnije ni jedno. Rješenje je na sredini i ima političkih i logičnih razmišljanja. I rade li Francuska, koja je i sazvala jučerašnji sastanak, i Njemačka pritisak na Hrvatsku? Upućeni kažu da ne, da se od Hrvatske, kao male države, ne očekuje da preuzme neki teret, posebice uz čuvanje EU granice. No postoji još jedan element – ono što je važno jest pokazati dobru volju, ono što se u sklopu NATO-a zvalo “koalicija voljnih”.
Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem EU i vodit će Uniju pola godine pa će morati uzeti u obzir da su i druge države koje su predsjedale primale migrante s brodova iz Mediterana. To je ponajprije simbolična gesta – primjerice, primio bi se jedan migrant s broda od 100 ljudi, dvoje s broda od njih 300, i to ne sa svakoga, već u dogovoru s drugima... To bi rješenje imalo višestruke efekte. Kao predsjedateljica, Hrvatska mora balansirati između želja i zahtjeva različitih država, zastupati ih sve, te i sama naći neku ravnotežu u pristupu. Drugi je razlog taj da, iako je riječ o solidarnosti, ona u Europi i šire i te kako ima cijenu. Odluči li Hrvatska simbolički primiti po jednog migranta, ne sa svakog broda, prelazi u grupu zemalja, kad se već inzistira na solidarnosti, koje mogu u slučaju potrebe, koje sada nema, priskočiti u pomoć i Hrvatskoj u slučaju da se tako nešto pojavi. I treće, idealistima vjerojatno najteže prihvatiti, ali realna politika je pragmatična – primanje pokojeg migranta otvara europsku blagajnu za financiranje drugih prioriteta Hrvatske.
Realno gledajući, primanje tako malog broja izbjeglica ima i pravnu osnovu jer Hrvatska ionako po onom starom planu prihvata, odnosno relokacije azilanata, još ima mjesta za njih 50-ak. Također, taj iznimno mali broj ne bi bilo opterećenje ni za percepciju građana koji danas “opasnost” od migranata, što je kategorija koja se jako lako može politički instrumentalizirati, kao što je bio slučaj u susjednim državama, ne navode kao jednu od preokupacija.
Fokus na istočnu rutu
No, dok se jučer raspravljalo velikim dijelom o srednjomediteranskoj ruti, onoj koja vodi prema Italiji, Hrvatska na svim sastancima u vezi s migrantima inzistira da se fokus Europske komisije prebaci na istočnomediteransku rutu, onu koja vodi od Grčke do BiH, s Turskom kao ključnom zemljom. Upravo je turski ministar unutarnjih poslova Süleyman Soylu prije nekoliko dana upozorio kako je Europa prepustila Tursku na milost i nemilost u pogledu neregularnih migracija. Ako Turska odlučno ne odradi svoj posao, ni jedna vlada u Europi neće može izdržati val migranata dulje od šest mjeseci, kazao je Soylu. Jučer se i povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos osvrnuo na izlaganje hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića s prošlotjednog sastanka u Helsinkiju vezano za nestabilnosti u Siriji i nužnost da se EU fokusira na istočnomediteranski smjer.
Koliko se u tome uspjelo, govori i činjenica da je izaslanstvo BiH na čelu s ministrom sigurnosti Draganom Mektićem bilo prošlog tjedna pozvano na razgovore u Bruxelles gdje su im priprijetili ukidanjem financijskih sredstava ako ne uvedu red u upravljanju migracijama, kažu nam diplomatski izvori. Bruxelles je ponajprije imao na umu imigrantski kamp Vučjak pokraj Bihaća, u kojem je više od 600 ljudi i koji je bazen iz kojega se kreće prema Hrvatskoj nastojeći se dočepati zapadne Europe. Izaslanstvu Bosne i Hercegovine jasno su rekli da je takvo stanje neodrživo i da moraju ojačati kapacitete za smještaj migranta diljem BiH te kontrolu ulaska.
Jedini je problem što je, kao i u većini drugih stvari, u Bosni i Hercegovini jako teško naći pravog sugovornika.
Nema velike razlike između brodova koje kupe migrante i time im šalju poruku "sjednite u lavor i mi će mo Vas pokupiti i odvesti u Europu" i krijumčara koji ih prevoze kroz razne zemlje. migrante treba kupiti na moru i vraćati nazad u Libiju ili zemlje iz kojih su krenuli. Ako Njemačka, Francuska ili neka druga zemlja želi migrante neka ode u Tursku ili u zemlje odakle kreću migranti i sebi izabere koliko hoće a ne da nama uvjetuje da ih moramo primati, ako je stvarno da ih moramo primatizbog presjedanja vjećem Europe, pa bolje da nas u tom presjedanju preskoče i ne uzimamo migrante. Situacija u Hrvatskoj Državi nije baš naj bolja i neka dođe veći broj migranata bit će katastrofa i još više će se ljudi iseljavati što je cilj raznim udrugama i svim mrziteljima Hrvatske Države, ovim migrantima jednom treba stati na put, a tko želi migrante neka ide kod njih i odabere si željeni broj.