Čudno je da je afrička svinjska kuga evidentirana prije kod domaćih nego kod divljih svinja - i to na malim gospodarstvima koja će sada biti u najvećem problemu. Njih je, naime, čak 22.000 u Hrvatskoj. Drže mali broj životinja i prema kategorizaciji imaju najslabije mjere protiv zaraze. No ne utvrdi li se brzo žarište i veći bi proizvođači iz okruženja mogli biti u problemima, toliko da bismo mogli osjetiti i nestašice svinjetine – komentira predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac najnoviju situaciju s pojavom afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj.
Podsjetimo, ASK je potvrđen u dva uzgojna objekta na području Posavskih Podgajaca, na kojima je jučer počela i eutanazija 40-ak svinja, a pod sumnjom na ASK je još desetak objekata na području Vukovarsko-srijemske županije, izjavio je danas državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić.
- Očito u ovom slučaju nije bilo pridržavanja mjera zaštite s obzirom da je naredba od početka šestog mjeseca ove godine, izdana prije pojave bolesti, kojom se zabranjuje držanje svinja na otvorenom - rekao je.
VEZANI ČLANCI:
Kuterovac očekuje da će inspekcija što brže obaviti svoj posao kako bi se bolest što prije lokalizirala inače bi moglo doći do njezina naglog širenja. Struktura svionjogojskih farmi u Hrvatskoj nije dobra i veliki je problem sve to kontrolirati.
Što je najgore, Hrvatska sada ne pokriva ni 50% svojih potreba za svinjetinom i ovisni smo o uvozu. No zbog raznih ekoloških mjera i dobrobiti životinja i u EU se drastično smanjuje proizvodnja svinja - pogotovo u Nizozemskoj, Danskoj i Njemačkoj koje su predvodnice u svinjogojskoj proizvodnji - pa krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogeca procjenjuje kako će proizvodnja svinjetine u naredne dvije godine u EU pasti 35%, a cijene porasti za 50%. A tada je upitno hoće li biti tržišnih viškova za hrvatsko tržište na koje su stizali po dampinškim cijenama i dodatno slabili domaću proizvodnju i konkurentnost svinjogojaca.
Može li se reći da je situacija, s obzirom na pojavu ASK-a sada alarmantna, pitamo?
- Nama su alarmi davnih dana upaljeni. Stalno govorimo da se ništa po pitanju svinjogojstva u Hrvatskoj ne dešava. Trendovi su nam izrazito negativni i bez svinjske kuge, a sa svinjskom kugom doći će do još drastičnijeg pada proizvodnje ako Ministarstvo poljoprivrede brzo ne bude imalo nekakav odgovor. A za sada ga nema - ističe Kuterovac.
- Hrvatska ostaje bez svinjetine. Ili sa skupom svinjetinom iz uvoza. To je žalosno jer imamo resurse da bez problema proizvedemo i 3 milijuna komada tovljenika, a danas ih se zakolje jedva 700.000 - objašnjava, napominjući kako se upravo puni i 10 godina od ulaska RH u EU, a još uvijek nismo uredili svoje tržište na način da se štite primarni proizvođači.
Broj nazimica prošle je godine u odnosu na 2021. pao za 34,7%, a broj krmača u zadnjih pet godina za 35%. Uvoz prasadi za tov lani je u odnosu na prethodnu godinu povećan za 16,5%. Broj svinja na liniji klanja pao je 7,3%, dok je uvoz svinjetine povećan za 9% pri čemu je vrijednost uvezenog svinjskog mesa lani bila 250 milijuna eura. Zbog turbulencija na globalnom tržištu, cijene svinjetine u zadnjih godinu, godinu i pol, porasle su pak i 40 posto te je pitanje, bude li još većih problema s ASK-om, koliko će cijene još rasti, a proizvodnja padati.
VEZANI ČLANCI:
- Vani je struktura proizvodnje bolja, veća su gospodarstva i lakše ih je kontrolirati, tako da oni mogu živjeti s ASK-om. Kod nas je dosta problematično i ne znam kako će to završiti. Ako se stvori karantena oko nekog manjeg objekta gdje se pojavi ASK, i velikima koji se nađu u okruženju otežat će se promet i seljenje živih životinja s jedne na drugu farmu, kako bi se održali ciklusi proizvodnje - priča Kuterovac.
Državni tajnik Pavić danas je rekao kako se definira zaražena zona u krugu od tri kilometra od dvorišta gdje su zaražene svinje u kojem će biti apsolutna zabrana klanja i prometa svinja. Odredit će se i zaštitni pojas - u krugu od desetak kilometara, gdje će također biti zabranjena sva manipulacija svinjama, izuzev klanja svinja za vlastite potrebe, ali pod nadzorom veterinarskog inspektora. U šumama u zaštitnom pojasu bit će pak zabranjen lov.
Ovo je prva pojava ASK-a u Hrvatskoj. Od prve pojave na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je od početka godine do 15. lipnja 2023. u EU sustav prijave bolesti ADIS prijavljeno 255 žarišta ASK-a u domaćih svinja (Njemačka 1, Grčka 3, Italija 3, Moldavija 15, Poljska 5, Rumunjska 94, Srbija 131 i Ukrajina 3) i 4802 slučaja ASK u divljih svinja (Bugarska 120, Češka 38, Estonija 22, Njemačka 683, Grčka 2, Mađarska 303, Italija 586, Latvija 174, Litva 186, Moldavija 6, Sjeverna Makedonija 14, Poljska 1823, Rumunjska 212, Srbija 180, Slovačka 448 i Ukrajina 5).
- Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuća situacija u susjedstvu u kojem je do 15. lipnja ove godine u Srbiji prijavljeno čak 131 izbijanja ASK u domaćih svinja i 180 slučajeva u divljih svinja, a 22. lipnja 2023. ASK je potvrđen i u susjednoj Bosni i Hercegovini kod jedne domaće svinje - kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.
VIDEO Državni tajnik Mladen Pavić dao izjavu na temu pojave afričke svinjske kuge
Nećemo ostati bez domaće svinjetine....tu je SDP, XD3, MOŽEMO, SDSS, HNS....uz dužnu ispriku svinjama na četiri noge