76 posto hrvatskih punoljetnih građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru, što je rezultat koji se približio razini zabilježenoj u vrhuncu prošlogodišnje krize
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 02. i 04. svibnja, pokazalo da je za 76 posto hrvatskih punoljetnih građana Hrvatska ide u krivom smjeru, što je rezultat koji se približio razini zabilježenoj u vrhuncu prošlogodišnje krize vlasti, prenosi RTL. Aktualni događaji oko odnosa u koaliciji i političkih sukoba u nacionalnom parlamentu utjecali su i na rejting političkih stranaka ali i domaćih političara.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 30,8 posto (prema 31,3 posto iz travnja). To je ujedno i drugi najslabiji mjesečni rejting ove stranke od posljednjih parlamentranih izbora. Samo u posljednjih četiri mjeseca prednost HDZ-a u odnosu na SDP se gotovo prepolovila (u veljači je iznosila skoro 12 postotnih poena, dok je sada 6,7).
U promatranom je razdoblju SDP zaustavio negativni trend te je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježen rast izborne podrške vodeće oporbene stranke koja početkom svibnja bilježi izbornu potporu od 24,1 posto (prema 22,8 posto iz travnja). Most je zadržao svoje treće mjesto sada s izborom od 10,2 posto (prije mjesec dana 9,6 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 7,6 posto (prema 7,1 posto iz travnja).
HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,6 posto (kao i prethodni mjesec), dok se HSS zadržao na šestom mjestu s 2,3 posto (prije mjesec dana 2 posto). Slijedi skupina od pet stranaka s izborom između jedan i dva posto: Pametno (2%), IDS (1,7%), Stranka rada i solidarnost BM 365 (1,3%), HDSSB (1,2%), HSU i HSP AS (obje po 1%). Ispod 1 posto su HSLS (0,8 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,5%, dok je 10,7% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 20,8 posto (u odnosu na 21,8 posto iz travnja). Drugo mjesto drži "Nitko" (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 13,8 posto (prema 14,6 posto iz travnja). Po prvi put na treće se mjesto popela Anka Mrak Taritaš s izborom od 9,8 posto, dok je predjednica Grabar-Kitarović na četvrtom mjestu s 7,6 posto izbora (prema 10,7 posto iz travnja). Na petom je mjestu sad već bivši predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov s izborom od 7,3 posto (prije mjesec dana 4,5 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (5,5 posto), Ivan Pernar (5,5 posto) Davor Bernardić (3,6 posto), Tonino Picula (2,5 posto) i Zdravko Marić (2,4 posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva političara koji su bili glavni protagonisti aktualne političke krize. Na vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom od 18,5 posto (prije mjesec dana 7 posto). Njegov dojučerašnji koalicijski partner Božo Petrov je na drugom mjestu s izborom od 12,2 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 3,4 posto). Na trećem je mjestu Tomislav Karamarko s 8,7 posto izbora, dok četvrto mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 7,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Davor Bernardić (5,0%), Zoran Milanović (5,0%), Kolinda Grabar Kitarović (4,9%), Ivan Pernar (4,2%), Ivo Sanader (3,9%) i Milorad Pupovac (3,9%).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog ne-optimizma) podupire 16,6 posto građanki/građana u odnosu na 30,5 posto iz travnja. U ovomjesečnom istraživanju 76 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 60,8 posto iz travnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,4 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 54,7 posto (u travnju 69,4 posto), dok je među glasačima Mosta taj udio značajno niži i iznosi 10,6 posto (u travnju 42,1 posto).
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u sedmom mjesecu mandata iznosi 35,5 posto (prema 46,2 posto iz prethodnog mjerenja iz travnja). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 51 posto (prema 36,9 posto iz travnja). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u ovomjesečnom mjerenju je dobila stabilnu dvojku s prosječnom ocjenom od 2,28 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,54). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,55), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima HSU (1,34).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,0 (jednako kao i početkom travnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,05 (prije mjesec dana 2,31).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor je drugi mjesec zaredom, unatoč vrhuncu političke krize, zabilježio uvjerljivo najveći izbor koji sada iznosi 44,9 posto. Na drugom je mjestu spomenuta politička kriza s izborom od 29,3 posto, dok je na trećem mjestu tema koja mjesecima bilježi visoku razinu izbora – iseljavanje iz zemlje što je izbor za temu mjeseca u 5,5posto slučajeva. Četiri se tema natiskalo između 2 i 5 posto izbora za najznačajnije teme u proteklih mjesec dana: SDP-ovo pokretanje postupka opoziva ministra Zdravka Marića (4,6%), gužve na granici i dogovor oko rješenja (3,5%), dobri ekonomski pokazatelji (2,1%) i dugotrajna ekonomska kriza u zemlji (2,0%). Ostale su teme s izborom manjim od 2 posto, javlja RTL.
Da se ide na nove izbore SDP bi si potpisao smrtnu kaznu