U Turskoj je milijun i pol izbjeglica iz Sirije, Mediteran je više nego ikad grobnica za imigrante koji iz Afrike pokušavaju dospjeti u Europu. Najnovija imigrantska ruta više ne ide središnjim Mediteranom, već vodi preko zapadnog Balkana, govori Fabrice Leggeri, šef Europske agencije za sigurnost vanjske granice Unije – Frontex. U takvim, nimalo optimističnim okolnostima u Europi, koja zatvara granice, Hrvatska će za nešto manje od tri mjeseca službeno aplicirati za ulazak u Schengen, zonu slobodnog kretanja ljudi unutar Unije.
Ulazak u Schengen jest politička odluka država EU, no je li Hrvatska tehnički spremna za nadzor granica?
Hrvatske granice nisu slaba točka europskih vanjskih granica. Zasad je pritisak imigranata na Hrvatsku mali, a u kontekstu ukupnog broja ilegalnih prelazaka, samo jedan posto njih bilježi se na granicama Hrvatske. Frontex surađuje s Hrvatskom od 2008., a sljedeće ćemo godine za Europsku komisiju obaviti procjenu nadzora granice, suradnju s policijama drugih zemalja, izdavanje viza i prihvata imigranata, no konačna odluka nije naša. Komisija će Vijeću EU podnijeti prijedlog odluke, a onda sve prelazi u političke vode. No što se tiče tehničke strane, Hrvatska je već dosegla potrebne standarde.
Zašto imigranti zaobilaze Hrvatsku?
I zbog kontrole granice, ali većim dijelom zato što Hrvatska nije u Schengenu. Početkom ove godine pojačao se pritisak imigranata na Mađarsku. Jer kad se dokopaju mađarskog tla, slobodni su u cijelom schengenskom prostoru. Mađarska se nije sama mogla nositi s valom imigranata i Frontex joj je pomogao. Naša je uloga solidarizirati se s državama.
U kontekstu solidarnosti, Italija je do sada podnijela najveći teret. Frontexovu operaciju pomoći Italiji Mare Nostrum zamijenila je operacija Triton. Kako Hrvatska sudjeluje?
Iz Hrvatske na raspolaganju imamo 47 ljudi, graničnih policajaca obučenih za rad s imigrantima koji ih popisuju i intervjuiraju. Zovemo ih po potrebi u sklopu redovitih rotacija. Od nas se nekada previše očekuje – Frontex nema pravne ingerencije voditi akcije spašavanja u teritorijalnom moru neke države, mi samo pomažemo, pa je i operacija Triton pod talijanskim zapovjedništvom. Dolazi ljeto, vrhunac sezone prelazaka Mediterana te smo ponovno pozvali države da nam pomognu.
S koliko brodova raspolaže Frontex?
Od sedam do deset. Ovisi.
Je li Hrvatska ponudila neko plovilo?
Koliko znam, nije.
Spašavanja i tragedije događaju se blizu hrvatske granice. Za primjer, Slovenija ima dva ophodna broda, a jedan je ustupila na mjesec i pol dana Frontexu. Jeste li očekivali veću pomoć Hrvatske?
Slovenija je u Schengenu. Od nove se članice i ne očekuje pomoć te vrste, već pomoć u ljudstvu. Uostalom, Hrvatska mora paziti i na svoju morsku granicu, u tome joj nitko ne pomaže. Tih 47 ljudi – i to je puno više nego što su pridonijele neke druge, stare članice EU i Schengena.
Kažete da dolazi vrhunac sezone ilegalnih prelazaka, no oko Božića i Nove godine iznenadio vas je velik val imigranata. Što se još promijenilo?
Migracijski su tijekovi nestabilni. U siječnju i veljači se priljev imigranata sa središnje mediteranske rute od Libije prema Italiji premjestio na istočnomediteransku rutu. Neke su države sjeverne Afrike uvele vize za sirijske državljane, Libija je u rasulu i opasna, šverceri migranata ondje su zaista nemilosrdni, a i ponestaje im plovila. Stoga se obitelji s djecom odlučuju na sigurniji put do Turske, gdje je sada milijun i pol izbjeglica iz Sirije. Nije vjerojatno da će svi krenuti prema EU, no nakon godina rata, perspektiva za povratak kući gotovo je nikakva. Ta nova ruta vodi od Turske, preko Grčke, Bugarske i Rumunjske, u Mađarsku, ili preko Albanije u Italiju, što će itekako imati utjecaja na zapadni Balkan. Regija se mora pripremiti, zato intenzivno surađujemo sa svim državama tog prostora.
Slušamo o lošim uvjetima u migracijskim centrima, malom broju ljudi koji dobiju azil u kontekstu poštovanja ljudskih prava i kritike da se od Europe pokušava napraviti utvrda.
EU daje novac iz dva fonda za imigrante i na svakoj je državi da ga iskoristi. S druge strane, migranti u velikom broju ne žele ostati u državi dolaska, Italiji ili Mađarskoj, već otići u Švedsku ili Njemačku. Mnogi od njih nestanu iz imigracijskih centara i prije nego što završi obrada i procjena zahtjeva za azil. Tvrđava Europa? Nikako. Temeljni ugovor Unije jamči slobodu kretanja unutar Unije, no ipak moramo znati tko ulazi.
Sramota je to uporno nepoznavanje zemljopisa (i svega ostalog) koje dolazi od "europljana". Balkan je jedina regija na svijetu koja ima samo jednu stranu svijeta. Već po tomu se vidi da je to "regija s greškom".