Francuski predsjednik Macron donio je ovih dana zakon kojim se pospješuje rad službenika u javnoj upravi, a u obračun s neradnicima u tom području krenula je i Italija. Talijanska javna uprava je među najlošijima u Europi, prema nedavno objavljenom istraživanju udruge obrtnika i malih poduzetnika iz Mestrea (CGIA). Iza Italije su Grčka, Turska, Hrvatska, a na prvim mjestima po učinkovitosti su Danska, Finska, Švedska.
CGIA provodi brojna istraživanja i ona su uvijek smatrana vrlo dobrima, vjerodostojnima. U Italiji postoji ministarstvo za pojednostavljivanje javne uprave na čijem čelu je ministrica Marianna Madia, čija je reforma javne uprave upravo usvojena.
Novi način ocjenjivanja
Prije svega uvode se novi mehanizmi ocjene rada državnih službenika i ukida se automatsko povećanje plaća s obzirom na staž. Zaposlenici će biti nagrađivani na osnovi poboljšanja usluga koje pružaju, a građani će ih ocjenjivati. Uvode se učinkovitije disciplinske mjere za one koji ne obavljaju svoj posao zadovoljavajuće način ili izbjegavaju na razne načine dolaziti na posao. Nerijetko se događalo da su službenici karticom potvrđivali dolazak na posao, a onda su odlazili na plažu ili u šoping. I kada su snimljeni da su prekršili svoje radne obveze, bilo ih je teško izbaciti s posla. Prema novim mjerama, oni koji varaju glede prisutnosti na poslu, bit će suspendirani u roku od 48 sati i dobit će otkaz u roku od 30 dana. Čak i bolovanja će se morati najaviti, a posebna komisija provjeravat će je li službenik zaista bolestan ili lažira. Ne samo to, već će biti kažnjen i šef određene službe ne bude li prijavio zabušavanje službenika. Ministrica Madia je na 17 stranica iznijela 10 slučajeva za koje je predviđena maksimalna kazna, davanje otkaza, za neučinkovit rad. Čak i oni koji tri godine zaredom ne dobiju prolaznu ocjenu za svoj rad bit će izbačeni s posla. Novoprimljeni javni službenici morat će znati i engleski jezik.
“Logika novih mjera nije kažnjavanje javnih službenika, već pružanje učinkovitije usluge građanima”, kazala je Madia. Uvijek se držalo kako u odnosu na broj stanovnika Italija ima previše državnih službenika, ali nije tako. Taj se dojam stječe više zbog njihove neučinkovitosti negoli brojčanosti ili tzv. prevelike birokracije.
U Danskoj građani imaju mnogo bolju javnu uslugu nego Talijani, ali za točnu analizu treba vidjeti i na što i kako se troši novac iz državne blagajne. Zanimljivo je i da je dob talijanskih javnih službenika visoka, odnosno u prosjeku iznosi 50 godina.
Danska najefikasnija
Talijani i najmanje kontaktiraju s javnom službom jer je očito ne osjećaju kao svoju, kao službu koja im može pomoći. Tijekom 2015. samo je 24 posto Talijana kontaktiralo s javnom službom, dok čak 80 posto Danaca u godinu dana traži usluge javnih službenika, u Francuskoj 63 posto, u Njemačkoj 53 posto, odnosno prosječno u EU 46 posto građana kontaktira s javnom službom. U Italiji, a pogotovo u Hrvatskoj, još ima previše papirologije, dok u drugim europskim državama sve ide elektroničkim putem. I po tome se ocjenjuje kako funkcionira e-gov, a ne po tome jesu li priopćenja objavljena na internetu. U Njemačkoj, npr., 14 usluga državne uprave rješava se klikom, među kojima od poreznih prijava do posudba knjiga u bibliotekama i prijave patenata.
Bolje bi mu bilo da se pobrine za sigrnost od terorizma. Ili gaženje kamionima i ubijanje mačetama i bombama nije važno?