Već na idućim izborima, onima za zastupnike u Europskom parlamentu koji bi se trebali održati u svibnju iduće godine, mogle bi glasovati i osobe s duševnim smetnjama. Do tada bi, naime, već trebao stupiti na snagu novi Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama koji donosi čitav niz novosti za tu kategoriju građana, a na prvome mjestu je njihova pojačana zaštita i ostvarivanje što više prava.Zakon će biti usklađen s međunarodnim dokumentima, presudama Europskog suda za ljudska prava, novim Zakonom o kaznenom postupku te potrebama koje su se javile u praksi. Ministarstvo pravosuđa dovršilo je prijedlog Zakona i počinje javna rasprava.Velika je novost već u uvodnom dijelu koji definira duševnu smetnju i kaže da psihijatrijska dijagnoza mora biti temeljena na međunarodno priznatim klasifikacijama mentalnih poremećaja, a dijagnoza se neće smjeti temeljiti samo na podacima o prošlom medicinskom postupku.
Restrikcije policiji
Nadalje, Zakon će propisati da neprilagođenost društvenim normama sama po sebi neće smjeti biti razlog za postavljanje dijagnoze.Praksa je pokazala da se osobe s duševnim smetnjama iskorištavaju, pa će se zakonom zabraniti da radna terapija (koja mora biti dobrovoljna) obuhvaća poslove medicinskog osoblja poput hranjenja drugih duševnih bolesnika, presvlačenja kreveta, mijenjanja pelena... Radna terapija moći će obuhvaćati poslove kao što su košenje trave, uređivanje vrta i slično.Restrikcije se uvode policiji koja će morati s puno pažnje postupati prema takvoj osobi te samo iznimno primjenjivati mjere prisile.
Nad primjenom sile uvodit će se kontrola te će o mjerama prisile psihijatrijska ustanova morati dva puta godišnje izvještavati Državno povjerenstvo o primjeni mjera. Po novome će i prisilno zadržavanje u psihijatrijskoj ustanovi sa 72 sata biti skraćeno na 48 sati.Suci će također morati drugačije postupati prema osobama s duševnim smetnjama. Više se neće moći dogoditi da odlučuju o njihovim sudbinama a da ih nisu ni vidjeli. Obavezno će biti održavanje rasprave u prostoriji psihijatrijske ustanove. Naime, iz nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava proizlazi da se mora ostvarivati pravo osobe s duševnim smetnjama da sudjeluje u sudskom postupku koji se odnosi na nju, a suci koji donose odluke s ozbiljnim posljedicama na privatni život pojedinca, moraju imati i osobni kontakt s tim osobama.
Suci na pet godina
Suci koji će raditi s duševno oboljelim osobama morat će se za to specijalizirati. Postavljat će ih za te poslove predsjednik Vrhovnog suda na rok od pet godina, a pritom će voditi računa o njihovoj sklonosti za taj posao i njihovim znanjima iz područja forenzičke psihijatrije.Novost je i da se vraća mogućnost psihijatrijskog liječenja na slobodi osobe koja je počinila kazneno djelo. To liječenje može odrediti sud u kaznenom postupku, i to na razdoblje od šest mjeseci. Sud će takvu odluku donijeti u slučajevima kada je liječenje na slobodi dostatno za otklanjanje opasnosti da ta osoba ponovi teže kazneno djelo. U slučaju da se neubrojiva osoba nije odazvala liječenju, da ga opstruira ili joj se tijekom liječenja na slobodi stanje pogoršalo, odredit će se prisilna hospitalizacija.Jedna od najvećih novosti je obvezujuća izjava. Riječ je o tome da se svakoj osobi omogući da unaprijed, u slučaju pogoršanja njezina zdravlja, može ovlastiti osobu od povjerenja koja će umjesto nje dati ili uskratiti pristanak za pojedine medicinske postupke u situacijama kad sama neće o tome moći odlučivati. Osoba od povjerenja i njezine odluke imaju prednost pred odlukama zakonskog zastupnika ili psihijatra. Posebno poglavlje posvećeno je zaštiti djece s duševnim smetnjama.
>> Stres je okidač za Alzheimera?
Hm, kad mi "normalni" godinama glasamo krivo, ne vidim razlog da veselje ne bude opće. Blago onom tko rano poludi, sav mu život u veselju prođe.