Rezanje broja općina i gradova te efikasnija lokalna uprava bila je jedna od glavnih tema predizborne utrke koja se, kao i puno puta prije, sve manje spominje nakon sastavljanja vlasti. Enorman broj jedinica, čak 428 općina, 128 gradova i 21 županija, opterećuje proračun, iz kojeg se i ove godine mora izdvojiti 675 milijuna kuna za izravnu pomoć lokalnoj vlasti koja bez tih dotacija ne bi mogla funkcionirati.
Koliko je općina koje nisu samoodržive svjedoči i podatak da će ove godine čak 244 općine dobiti pomoć od države. Više od polovice njih, dakle, dobiva potporu iz središnjeg budžeta jer nisu dosegnule standard od 75 posto prosjeka Hrvatske. Upravo je taj kriterij uveden lani kako bi se odredilo tko ima pravo na dotaciju iz proračuna države, a zbog njega je i ove godine 25 općina skinuto s popisa potrebitih. Ukupni iznos potpora za općine, gradove i županije je jednak kao i lani, ali je novac drukčije raspoređen.
Najveći dobitnik proračuna je grad Vukovar kojem je potpora uvećana za 55 posto, pa će dobiti 14,87 milijuna kuna više nego lani. Najveći gubitnik u proračunu među gradovima je Gospić koji će morati odraditi godinu s 3,71 milijun kuna manje nego 2015. U oba grada na vlasti je HDZ pa je izgledno da se pri raspodjeli novca nije gledala stranačka pripadnost već kriterij razvijenosti.
Sinj je među deset gradova koji su izgubili pravo na potporu pa je proračun metropole cetinjskog kraja ostao bez 12,7 milijuna kuna. Za gradove je raspoređeno 232 milijuna kuna koji su podijeljeni proračunima 31 grada. Ušteđeno na gradovima dodijeljeno je općinama koje su dobile ukupno 404,7 milijuna kuna od države. Brojne su općine kojima je potpora manja od milijun kuna, što sugerira da je riječ o jedinicama koje financiraju malo funkcija pa je upitna potreba za njihovim održavanjem.
Najveći dobitnik je općina Stankovci kojoj je potpora uvećana za 312 posto i dobit će 4 milijuna kuna više nego lani. Stankovci su donedavno bili među pet najuspješnijih općina u Hrvatskoj jer su razvili industrijsku zonu, ali čini se da je kriza učinila svoje. Općine u dubrovačkoj zoni najveći su gubitnici, ali to je posljedica činjenice da su kao ratom pogođena područja uživali transfere iz središnjeg proračuna unatoč visokom stupnju razvijenosti i standarda ojačanog turističkom djelatnošću.
Redom Konavle, Župa Dubrovačka i općina Dubrovačko primorje ukupno su izgubili 12,3 milijuna kuna potpora, a turistički razvoj odnio je i općini Plitvice potporu od 3,31 milijun kuna, odnosno srezao je pomoć za jednu trećinu.
Pogubno je da čak 17 županija prima pomoć od središnjeg proračuna, ali te su pomoći male i ne opterećuju proračun značajnim iznosom jer je 37,5 milijuna kuna izdvojeno za tu potrebu.
>> Dubrovački Gladiator najbolji MMA team u Hrvatskoj
najbolji lijek za franjine parazite je zavrnut pipu