Documenta je u srijedu priopćenjem prosvjedovala zato što je predsjednik RH dodijelio počasni čin brigadnog generala Đuri Matuzoviću, jednom od zapovjednika HVO-a kojem se sudi za ratne zločine, poručivši da time omalovažava rad pravosuđa susjedne zemlje i uznemirava preživjele žrtve.
Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću istaknula je u srijedu kako je Tužilaštvo BiH krajem 2016. podignulo optužnicu protiv Đure Matuzovića, Ive Oršolića, Tade Oršolića, Marka Dominkovića, Jose Nedića, Marka Blažanovića, Mate Živkovića, Ante Živkovića i Stjepe Đurića, a zbog njihova uhićenja prosvjedovali su Ministarstvo vanjskih poslova RH i lokalne vlasti Posavskog kantona u BiH.
Optuženici se terete da su u vremenskom periodu od druge polovice travnja 1992. do srpnja 1993. godine, za vrijeme međunarodnog oružanog sukoba koji je trajao i na širem području općine Orašje, kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, Vojne policije i policijskih struktura, kao i stražara u logorima i zarobljeničkim centrima, Srednjoškolskom centru u Orašju i OŠ "Donja Mahala", počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolice.
Na teret im se stavlja i počinjenje zločina protiv čovječnosti - sudjelovanje u progonu stanovništva srpske nacionalnosti motivirano nacionalnim, etničkim, kulturnim i vjerskim razlozima.
Zbog istog mjesta i vremena počinjenja kaznenih djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, kazneni postupak protiv Mirka Jurića spojen je s postupkom koji se vodi protiv navedene devetorice te im se sudi istovremeno.
Optužnica protiv Jurića, pripadnika Vojne policije 106. brigade HVO-a, kojom mu se na teret stavlja ubojstvo jedne osobe, mučenje i zlostavljanje nekoliko osoba kao i silovanje dvije osobe, podignuta je 23. ožujku 2017.
Suđenje pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je u kolovozu 2017. Do posljednjeg ročišta prije pandemije covida-19 u veljači 2020. svjedočilo je više od 100 svjedoka, suđenje je nastavljeno u veljači ove godine, a upravo je danas održano još jedno ročište, istaknuli su iz Documente.
Documenta je naglasila i da su zločini prema civilima zatočenim u zgradi nekadašnje Osnovne škole "Donja Mahala" bili predmet još jednog kaznenog postupka u kojem su pravomoćno utvrđene činjenice o nečovječnom postupanju prema civilima, za što je osuđen Mate Baotić, zapovjednik II odjela Vojne policije 106. brigade HVO-a.
Predsjednik Republike Zoran Milanović u srijedu je na svečanosti na Pantovčaku odlikovao 22 hrvatska branitelja i jednu postrojbu Oružanih snaga te za osobite zasluge u Domovinskom ratu dodijelio počasni čin brigadnog generala sedmorici časnika HV-a, među kojima je i spomenuti Đuro Matuzović.
Počasni čin daje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje te nema nikakve financijske ili materijalne učinke za nositelje počasnih činova.
Predaja oružja Teritorijalne obrane tadašnje SR Hrvatske „Jugoslavenskoj narodnoj armiji“ 1990. uoči agresije na Hrvatsku dogodila se 23. svibnja 1990, kada je Vlada Socijaldemokratske partije Hrvatske SDP-SKH - svega osam dana prije okupljanja prvog saziva Sabora s HDZ-ovom većinom nakon prvih demokratskih izbora provedenih nakon II. svjetskog rata - predala cjelokupno naoružanje hrvatske Teritorijalne obrane neprijateljski nastrojenoj JNA, neposredno prije početka velikosrpske vojne agresije na Hrvatsku. Hrvatskoj je na taj način oduzeto oružje kojim se moglo naoružati 200.000 ljudi - uključujući znatnu količinu protuoklopnog i protuzračno naoružanja, te lako topništvo: s iminentnom opasnosti od ratnog sukoba morala se potom Hrvatska suočiti praktično lišena ratne tehnike, izuzev skromne količine lakog pješačkog naoružanja kojim su raspolagale policijske postrojbe, lovačkog, muzejskog i trofejnog oružja.[1] Ustroj teritorijalne obrane bio je utemeljen na odredbi članka 239. tadašnjeg ustava SFRJ prema kojem su republike - tako i SR Hrvatska - imale pravo organizirati i rukovoditi Teritorijalnom obranom. Analognu odredbu sadržavao je i članak člankom 237. tadašnjeg Ustava SR Hrvatske. Na čelu Teritorijalne obrane bio je zapovjednik TO, kojega je imenovalo i razrješavalo dužnosti tadašnje predsjedništvo SFRJ na prijedlog Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske; tu je dužnost u trenutku predaje oružja JNA 1990. godine obnašao bivši premijer Ivica Račan.