U Zagreb u ponedjeljak stiže delegacija iz Europske komisije koja bi hrvatski politički život mogla skrenuti s izbora na stvarne probleme. Kad je prošli put bio u Zagrebu, Servaas Deroose, glavni nadzornik EK-a za Hrvatsku, iskazao je rezerve prema Vladinim proračunskim planovima a sad šalje u Zagreb ekipu svojih analitičara koji će pročešljati proračun i procijeniti uklapa li se u preporuke iz procedure prekomjernog deficita ili ne.
Rade i povjerenstva
Deroose traži da ovogodišnja potrošnja bude oko 3,3 milijarde kuna, odnosno jedan posto BDP-a niža od prošlogodišnje, a budući da proračun nije usporediv zbog izlaska zdravstva iz državne riznice i drugih metodoloških promjena, uzeo je neko vrijeme da prouči predloženo. U Vladi ga dočekuju mirnije nakon što su potkraj godine srezali potrošnju i spustili deficit za tri milijarde kuna, i to će koristiti kao argument da će i ove godine kontrolirati situaciju. S radom je počelo i pet zasebnih povjerenstava koja će do kraja veljače pripremiti analizu izdataka za plaće, zdravstvo, subvencije i državne agencije pa bi i njihove analize mogle utjecati na neke od Vladinih odluka već u ožujku i travnju. Budući da u tri prethodne godine nije dao dirati u mirovine, plaće i socijalne naknade, Milanović ih neće rezati ni u četvrtoj godini mandata. U Ministarstvu financija misle da su realno planirali proračun za 2015., no prije nego što je godina i počela, cijena benzina srušila je računicu vezanu uz naplatu PDV-a i trošarina.
U svojim dosadašnjim dokumentima Europska komisija jasno je dala do znanja da nije zadovoljna radom javnih poduzeća i brzinom njihova restrukturiranja, presporim zahvatima u zdravstvenom sustavu, kao i blagim zakonodavnim intervencijama u mirovinski sustav. Bruxelles je očekivao veću penalizaciju za prijevremeni odlazak u mirovinu, ali i ranije produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina od onog koje je ugrađeno u naš zakon (2030. godina). Očekuje zakon o oporezivanju imovine, kreiranje boljeg poslovnog okruženja, reviziju socijalnih naknada, jaču kontrolu malih i srednjih banaka.
Eksplozija javnog duga
Derooseovi ljudi neće prijetiti batinama, pogotovo nakon što je Komisija još jednom popustila Francuskoj, ali neće nam previše ni pomagati kad nam financijska tržišta zatvore vrata. Hrvatska se trenutačno povoljno zadužuje samo zbog mjera Europske središnje banke, no one su ograničenog karaktera. Eksplozija javnog duga postaje veći problem i od deficita. Gore od svih tih crnih brojki je što Hrvatska, osim turizma, nema ničega na čemu bi mogla temeljiti rast koji bi osigurao kapital za povrat starih dugova i nove investicije.
>> Kontrolor iz Unije: Skroman vas rast čeka sve do 2020.
Nama ce pomoci samo odlazak ove nesposobne vlasti